Laburist Dragutin Lesar zatražio je u srijedu da se retroaktivno isplati dječji doplatak dijelu osoba s invaliditetom koje su bez doplatka ostale nakon zakonskih izmjena 2002. godine.
Lesar je to rekao tijekom rasprave o prijedlogu izmjena Zakona o doplatku za djecu koje bi, po najavama iz Vlade, trebale ispraviti nepravdu prema osobama s invaliditetom koje su 27 godina života napunile nakon 1. siječnja 2002., kada im je novim zakonom ukinuto pravo na dječji doplatak. Doplatak je trajno ostao osobama koje su tu životnu dob dosegle do kraja 2001., čime su stvorene dvije grupacije osoba trajno i potpuno nesposobnih za rad, od kojih jedna ima, a druga nema pravo na doplatak.
Lesar je podsjetio da je Sabor o tom zakonu raspravljao u svibnju, kada je brisanje diskriminatorne odredbe predložio nezavisni Mladen Novak, no njegov je prijedlog “zapeo” u proceduri.
Zastupnici su, naime, glasovali o prijedlogu zaključka saborskih radnih tijela da se predložene izmjene ne prihvate. Protiv tako predloženog zaključka glasovao je 21 zastupnik iz oporbe i HNS-a, dok je ostatak vladajućih, njih 68, ostao suzdržan. O samom Novakovu prijedlogu nije se ni glasovalo, pa izmjene tako nisu ni prihvaćene ni odbačene.
“Zakon nije odbijen, bilo je previše suzdržanih. Netko ili nešto, rekao bih netko, je parlamentarnu većinu naveo na krivu odluku”, kazao je Lesar i ocijenio kako se radi o pravnom presedanu, “koji će se prije ili kasnije onima koji su ga napravili obiti o glavu”.
Upozorio je da Vlada u svom prijedlogu navodi kako je riječ o ispravljanju različitih prava te poručio kako 13-godišnja diskriminacija dijela osoba s invaliditetom nije nastala slučajno, nego propustom države, koja je trebala ta prava urediti posebnim zakonom o inkluzivnom dodatku.
“Smatramo da su tako ispunjeni uvjeti iz Ustava, da zakon može i mora imati povratno djelovanje, što znači da svima koji su nakon 2002. zbog zakonske diskriminacije izgubili doplatak država mora po službenoj dužnosti obračunati i isplatiti zaostatke. Tek onda možemo prihvatiti ocjenu da se ovim zakonom ispravlja nepravda. Ako se tako ne učini, imat ćemo novu diskriminaciju”, rekao je Lesar.
Ni HDZ-ovu Ivanu Šukeru nije jasno zašto još u svibnju nije prihvaćen Novakov zakon. Vladajućima je poručio kako odluke u Saboru ne bi trebale biti politički obojene te kako bi “morali prijeći preko vlastitog ega”. Najavio je da će HDZ smandmanom zatražiti da predložene izmjene, umjesto 1. rujna, na snagu stupe 1. kolovoza. “Da je prihvaćen prijedlog kolege Novaka, on bi na snagu stupio već 1. lipnja”, podsjetio je Šuker i upozorio kako su diskriminirani zbog toga ostali bez tri mjesečna doplatka od 831,50 kuna.
Sam Novak zahvalio je Vladi što je predložene izmjene uputila u proceduru, ali i podsjetio na proceduralne “vratolomije” kojima je bio izložen zbog vlastitog prijedloga, koji je, kaže, gotovo istovjetan Vladinom.
“Očito je da se politika vodi snagom mišića, odnosno snagom broja ruku pa možemo negirati čak i ono što je propisao poslovnik, neki zakon, bilo što”, ustvrdio je Novak.
Podsjetio je kako je od predsjednika Sabora Josipa Leke zatražio da mu dostavi zaključak koji je proizišao iz glasovanja o njegovu prijedlogu, no Leko mu je, umjesto toga, poslao obavijest da je zakon odbijen. “Piše da je prijedlog odbijen, iako su svi zastupnici i cjelokupna hrvatska javnost vidjeli da to nije bilo tako”, kazao je.
Novak je tumačenje zatražio i od Odbora za Ustav, no predsjednik odbora Peđa Grbin uputio ga je na Odbor za zakonodavstvo, koji mu je, pak, jutros odgovorio kako je za tumačenje Poslovnika mjerodavan Odbor za Ustav.
Novak se žalio i Ustavnom sudu, a Vlada je, kaže, na kraju ponudila gotovo identičan prijedlog.
“Zbog čega danas uopće raspravljamo o ovom zakonu? Ne zbog osjećaja ispravljanja diksriminacije, ne zbog socijalne osjetljivosti, ne zbog empatije prema tim ljudima, nego zato što se jedan nezavisni zastupnik usudio kompletnu priču i dokumentaciju predati Ustavnom sudu. Ovo je predloženo samo kako bi se preduhitrila eventualna odluka Ustavnog suda”, ustvrdio je Novak.
Upozorio je da je riječ o pravima osjetljive društvene skupine. “Ti su ljudi na granici siromaštva, oni ne mogu bez enormnih troškova ni organizirati kvalitetan prosvjed na Markovu trgu”, poručio je.
Naglasio je da je tromjesečnom odgodom donošenja izmjena svaki korisnik zakinut za 2.500 kuna po korisniku. “A jedna haljina resorne ministrice vrijedi kao mnogo tih socijalnih naknada”, rekao je Novak i dodao kako ne može vjerovati u socijalnu osjatljivost “osobe koja kaže da se osjeća kao građnin na minimalcu koji pred sobom ima dilemu da li kupiti ulaznicu za kino ili sebi hranu”. “Ako me netko uvjeri da osobe koje su na minimalcu idu u kino, ma svaka mu čast”, dodao je.
Na Novakove je tvrdnje reagirao Josip Leko. “Moram reći, a ne polemizirati, da meni tata nije kupio Sabor i nije moj Sabor niti politiku vodim po principu ega ili taštine. Drugo, ja znam da sam grešan i da iznad Sabora nije samo Bog, nego i Ustavni sud pa su mnogi zakoni bili srušeni u cijelosti ili djelomično po volji Ustavnog suda. Dakle svi oni koji su nezadovoljni mogu se obratiti i trebaju se obratiti Ustavnom sudu i bit ću zadovoljan kad Ustavni sud riješi bilo kako riješi. To je smisao, a sve drugo je političko ocjenjivanje”, poručio je Leko.
Zamjenica ministrice socijalne politike i mladih Maja sporiš naglasila je kako je predloženim zakonom Vlada ispunila sve zahtjeve građanske inicijative “i što se tiče povratnog djelovanja zakona i što se tiče stupanja na snagu zakona”.
Poručila je i kako Vladin prijedlog nije jednak Novakovu, koji je, tvrdi, uključivao retroaktivnu primjenu zakona kroz formulaciju “za sve vrijeme trajanja nesposobnosti”. Ustvrdila je i da bi Novakov zakon, zbog terminološke neusklađenosti, stvorio probleme u praksi.
Zastupnici vladajućih stranaka odbili su prozivke o socijalnoj neosjetljivosti Vlade, poručivši kako je ova vlada donijela niz mjera kojima je olakšala život osobama s invaliditetom.
