Neuobičajeno hladan ožujak bi mogao rezultirati velikim poskupljenjima voća i povrća, jer je u nekim krajevima mraz gotovo potpuno uništio domaću poljoprivrednu proizvodnju, piše Slobodna Dalmacija.
Stradali su povrtnjaci, tako da na hrvatskom tržištu trenutačno gotovo da i nema domaće salate, blitve, špinata i drugog lisnatog povrća. Loše su prošli povrtlari koji sade na otvorenom, dok se trenutačno proizvodi jedino u plastenicima koji imaju sustav grijanja.
Domaće tržište poljoprivrednih proizvoda proteklih dana bilježi rast potražnje za svim vrstama voća i povrća, što uz nestašice doprinosi rastu cijena. Cijena blitve ili salate na hrvatskim tržnicama je trenutno i do 20 kuna za kilogram.
Hrvoje Gregurić, predsjednik Udruge povrtlara, kaže kako je problem što su se zbog hladnoće pomaknuli rokovi sadnje i sjetve. Berba je pomaknuta i do mjesec dana, pa su se spojile dvije sjetve, odnosno dva turnusa, te imamo za posljedicu velike oscilacije cijena.
“Trenutačno na tržištu nema mlade salate i preskupa je, dok će se, primjerice, poslije davati u bescjenje jer će se spojiti dvije berbe i bit će velike količine odjednom na tržištu”, pojašnjava Gregurić. On očekuje da će cijene rasti do kraja ovog mjeseca, kad će na tržnice dospjeti povrće zasađeno nakon mrazeva.
“Voće je već sada skuplje i očekujemo da će cijene biti veće i do pedeset posto u usporedbi s prošlom godinom. Po našim trgovačkim centrima može se naći nešto jeftinije jabuke i kruške, po cijeni od deset kuna, ali to je riječ o uvozu iz Poljske od pretprošle godine i umjesto da se to baci, uvezeno je u Hrvatsku”, kaže Frano Ivković iz Hrvatske voćarske zajednice. On naglašava da je trenutačno cijena kvalitetnih jabuka 19 kuna, te bi do početka ljeta jabuke mogle biti i trideset kuna!
A Gregurić kaže kako Vlada nema strategiju razvoja povrtlarstva, i kako druge države EU daju skrivene potpore poljoprivrednicima. Usto, kaže kako politika potiče “muljatore”.
Prema procjenama stručnjaka, Hrvatska, s obzirom na klimatsko-zemljopisne pogodnosti, može proizvoditi količine hrane dovoljne za 25 milijuna ljudi. Unatoč tome, godišnje uveze vrijednosti dvije milijarde dolara prehrambenih proizvoda. Posljedica je to malih i rascjepkanih gospodarstava, niske razine primijenjene poljoprivredne tehnologije kod većine malih i srednjih proizvođača, pogrešnih i neprofitabilnih kultura, te nepostojanja navodnjavanja što je nekidan apostrofirala i Predsjednica. Usto, tu su i drugi problemi, poput loše politike, visokih poreza i davanja, korupcije i loše organizacije.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
