15 milijuna prekovremenih sati u dvije godine odrađeno je u zdravstvenom sustavu. Zbog nereprezentativnosti iz liječničkog sindikata kažu da ne mogu pregovarati o svojim pravima, nezadovoljni su koeficijentima i plaćama. Ministar zdravstva kažu ne odgovara na njihove pozive i dopise i namaju partnerski odnos. Ne isključuju sindikalne akcije i najavaljuju rad samo prema propisanim normama – koji bi mogao značiti blokadu zdravstvenog sustava i još duže liste čekanja.
Na zajedničkoj konferenciji za novinare njihova sindikata, komore, koordinacije obiteljske medicine i udruge bolničkih liječnika upozorili su da su zdravstveni djelatnici u dvije godine epidemije odradili 15 milijuna prekovremenih sati i da mnogi od njih još nisu dobili zarađeno.
> Hrvatski liječnički sindikat nezadovoljan najnovijim izmjenama Uredbe o koeficijentima
– Ako samo trećina ljudi na pojedinim odjelima povuče suglasnost za rad duže od 48 sati, sustav je blokiran, a sve je po zakonu, kazala je predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata Renata Čulinović Čaić. Produljenje listi čekanja za neka hitna stanja, dodala je – problem je koji je trebao već duže vrijeme ‘žuljati ministra’.
Demantirala je i izjavu ministra o rastu plaća u zdravstvu od 40 posto, istaknuvši da su liječnicima plaće rasle ukupno 24 posto te pozvala ministra da objasni kako je došao do 40 posto. Nekorektno se, kaže, u javnosti barata o prosječnim primanjima liječnicima jer je okvirna neto plaća za bolničke specijalizante oko 11.000 kuna, za specijaliste oko 15.000 kuna te za subspecijaliste oko 16.000 kuna.
Za svakog pacijenta 20 minuta
– Kako kolege rade na više radilišta, tako i mi za vrijeme bolovanja i godišnjih odmora radimo i dvije, tri ambulante. To vam u jednom radnom danu bude preko 200 kontakata na ovaj ili onaj način. Mi ćemo isto poduzeti korake u primarnoj – da radimo po normativima. Znači liste čekanja možete očekivati i kod liječnika obiteljske medicine, najavila je obiteljska liječnica Mirela Marković.
Upozorila je na razliku u koeficijentima od 4,48 posto između bolničkih liječnika i onih u primarnoj zaštiti. Istaknula je da plaća liječnika nakon fakulteta u ordinaciji obiteljske medicine iznosi svega oko 7500 kuna mjesečno, a nakon specijalizacije između 8500 i 9000 kuna, ovisno o djeci i olakšicama i prirezu. Ako im se ne ispuni zahtjev za izjednačavanje koeficijenata s bolničkim liječnicima, liječnici u primarnoj poručuju da “neće više raditi na brzaka”, za svakog pacijenta će odvojiti 20 minuta, pa će liste čekanja biti i u primarnoj zaštiti.
> U Hrvatskoj se dnevno dijagnosticira 10 slučajeva raka debelog crijeva, a 6 pacijenata umre
Predsjednik HLK-a Krešimir Luetić je izjavu ministra zdravstva Vilija Beroša da su sindikati i HLK pokazali nedostatak empatije prema suradnicima nazvao netočnom i neprikladnom jer su sve udruge pozdravile povećanje koeficijenata. Naglasio je kako liječnici nose najveću odgovornost za život i zdravlje ljudi te da je svima cilj isti – funkcionalni zdravstveni sustav i najbolja skrb za pacijente, prenosi hrt.
– Možemo li govoriti o provedbi reforme zdravstva kad se temeljni dionici u njezinoj provedbi ne uvažavaju kao sudionici i partneri nego se ignoriraju i zaobilaze, kazao je Luetić ponovno upozorivši na odlazak liječnika iz Hrvatske i time na problem održivosti zdravstvenog sustava. Iznio je podatak da je od ulaska u EU Hrvatsku napustilo 1032 liječnika ili cijela dva naraštaja diplomanata medicijskih fakulteta. A njih 838 već je prikupilo dokumentaciju za odlazak u inozemstvo, dodao je.
> HUBOL ‘čestitao’ Plenkoviću i Berošu na stotinama liječnika koji su napustili Hrvatsku
Napomenuo je da polovina bolničkih specijalista odradi prosječno 32 i više prekovremenih sati mjesečno – tako da prekovremenu satnicu sukladno Zakonu o radu odrade u šest mjeseci. Kod specijalizanata taj medijan iznosi 40 prekovremenih sati mjesečno. Upitao je hoće li netko odgovarati za kršenje zakona.
