Kako lijevo-liberalne udruge povezane sa SDP-om i HNS-om vrše pritisak na Ustavni sud?

Foto: Fah

Nedavno je Sanja Sarnavka, aktivistica iz udruge B.a.b.e. kako je podnošenje suprijedloga za ocjenu ustavnosti tzv. Zakona o pobačaju udruge U ime obitelji, suvišno te da predstavlja vršenje pritiska na Ustavni sud, jer je on već najavio da će konačno raspravljati i donijeti odluku o zakonu o pobačaju.

No kada je s druge strane CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje tom državnom tijelu podnio svoje mišljenje u kojem stoji da „zabrana pobačaja ne utječe na odluku o pobačaju, no takvi restriktivni zakoni imaju posljedice na ženino zdravlje i život, a tumačenje prava na život na način da uključuje fetus te bi posljedično ukidanje sadašnjeg Zakona o pobačaju bilo u suprotnosti s međunarodnim standardima i trendovima u komparativnom pravu, „ te da je to ono čime bi se Ustavni sud trebao rukovoditi i kako Zakon o pobačaju iz 1978. nije neustavan, tada Sarnavka šuti i tada se ne govori o vršenju pritiska na Ustavni sud, iako se Sudu govori čime bi se trebao rukovoditi i nameće se mišljenje da je Zakon o pobačaju ustavan.

Nevjerodostojnost Sanje Sarnavke: Vrši li njezina ekipa pritisak na Ustavni sud dok ona za to optužuje druge?

“I u slučaju da se donese restriktivan zakon o pobačaju – to samo ugrožava živote žena, njihovo zdravlje, ugrožava njihova prava. To ne utječe na smanjenje broja pobačaja – žene će to činiti tako da odlaze u druge zemlje, naručuju pilule preko interneta. Nadamo se da se takvo radikalno rješenje neće dogoditi, a ako se dogodi organizacije koje se bave zaštitom reproduktivnih prava vjerojatno će činiti isto na tragu onoga što se događa u Poljskoj, organizirati proteste i dalje se zalagati za promjenu zakona“, rekla je Sanja Cesar iz udruge CESI u emisiji Studio 4, te tako zaprijetila Ustavnom sudu demonstracijama, ako odluka koju treba donijeti bude suprotna onome što oni žele.

Kad udruga Platforme 112 Ustavnom sudu prijeti demonstracijama…

Zar se ni to ne smatra vršenjem pritiska na Ustavni sud i njegovu odluku?

U Studiju 4 bio je gost i Krešimir Planinić, član Upravnog odbora udruge U ime obitelji, kojem je postavljeno slično pitanje. Što ako odluka Ustavnog suda bude drugačija od one koju očekujete? Planinić je odgovorio da ukoliko odluka Suda bude drugačija od očekivane postoje pravni alati, jer za život nema druge opcije nego boriti se, a pogotovo boriti se za one koji su najugroženiji, koji ne mogu govoriti, ne mogu glasati i ne mogu ni na koji način odlučivati o tome. Dakle ne poziva na demonstracije.

Krešimir Planinić: Za život nema druge opcije nego boriti se

Primjere pritisaka na Ustavni sud imamo još od prije, i to od ljudi iz pravne struke. Tako je profesorica na riječkom Pravnom fakultetu i predstojnica Katedre za Ustavno pravo dr. Sanja Barić na koju je SDP uvijek mogao računati kada je tražio „ispravno“ stručno mišljenje, tvrdila kako je raspisivanje referenduma potrebno 450 000 potpisa građana. “Deset posto od ukupnog broja birača uključuje i one u dijaspori.“ Ustavni sud je utvrdio drukčije od stručnog mišljenja Sanje Barić. Utvrđeno je kako se broje samo potpisi građana koji prebivaju u Hrvatskoj.

Riječka profesorica koja je vršila pritisak na Ustavni sud za vrijeme referenduma želi postati ustavna sutkinja

No to nije sve, za vrijeme referenduma o ustavnoj definiciji braka upravo je profesorica Barić, zajedno s predsjednikom Josipovićem i zastupnikom Kregarom, vršila pritisak na Ustavni sud – tražili su da se „zaledi“ izjašnjavanje građana na referendumu 1. prosinca 2013.

„On je pravno gotovo potpuno besmislen. Prvo, ova Vlada, baš kao ni prošla, nije ni u jednom trenutku namjeravala proširiti brak na istospolne zajednice, niti pružiti pravo posvajanja. Jasno je da društvo za to nije spremno, a hoće li i kada biti, ionako pripada budućnosti, bez obzira na postojanje ili nepostojanje ovakve nove ustavne odredbe”, pojasnila je rekavši kako se ustavnom odredbom ne sprječava proširenje prava na posvojenje i na izvanbračne i na istospolne zajednice.

“No, ponavljam, to nitko nije ni planirao, niti će do toga doći”, rekla je tada za Slobodnu Dalmaciju iako je Vlada ubrzo Zakonom o životnom partnerstvu osoba istog spola pokušala izjednačit istospolne zajednice i brak, te novim Obiteljskim zakonom povukla korake upravo prema omogućavanju usvajanja djece od strane istospolnih parova.
Tvrdila je Barić i kako hrvatsko društvo mora biti svjesno da se „unošenjem definicije braka u Ustav iznimno naštetilo sekularnom karakteru naše države’, te dodala: “Ionako već imamo na snazi Vatikanske ugovore koji su evidentno protuustavni, a koje nitko ne uklanja iz pravnog poretka jer navodno baš nitko za to nije nadležan. Ukoliko referendumska inicijativa urodi plodom, naprosto mi se čini da ćemo za buduća vremena izgraditi argumentaciju za desničarsku provenijenciju.”

Kada je udruga U ime obitelji prikupila više od 380 000 potpisa za raspisivanje referenduma o promjeni izbornog „Birajmo zastupnike imenom i prezimenom“, Ministarstvo uprave na čelu s Arsenom Baukom je odbilo zahtjev o raspisivanju referenduma pod izlikom da je skupljeno manje od 10 posto potpisa svih birača potrebnih za raspisivanje referenduma.

U ime obitelji Ustavnom sudu i Ministarstvu uprave: U Hrvatskoj nema 4,1 milijuna birača, raspišite referendum o promjeni nepravednog izbornog sustava

Da je riječ o političkoj manipulaciji nad Ustavnim sudom koji je tu odluku Ministarstva uprave potvrdio, govore i podatci o broju birača u Hrvatskoj, koji su potaknuli udrugu U ime obitelji da preda zahtjev da se revidira odluka Ustavnog suda i Ministarstva uprave o neraspisivanju tog referenduma. Naime, najnoviji podaci pokazuju da broj birača u Hrvatskoj, prema analizama demografskih stručnjaka u Hrvatskoj – profesora Akrapa, Pokosa i Šterca – ne prelazi 3,3 milijuna birača, a u skladu s čime bi 380 000 prikupljenih potpisa bilo znatno iznad potrebnih 10 posto potpisa svih birača potrebnih za raspisivanje referenduma.

Dr. Željka Markić ukazala je tada na niz nelogičnosti koje ukazuju na političku manipulaciju ukupnim brojem birača: „Ministarstvo uprave, nakon odbijanja referenduma, izašlo je s potpunom drugom brojkom. Prvo su rekli da ima 4,1 milijun birača, što je Ustavni sud prihvatio kao točnu brojku, da bi samo dva mjeseca nakon odbijanja raspisivanja referenduma, u listopadu 2014., isti ministar Bauk objavio kako na predsjedničkim izborima može sudjelovati 3,7 milijuna birača, a isti broj birača, oko 3,7 milijuna mogao je glasovati i na parlamentarnim izborima prošle godine. Prema podacima HZZO-a, u Hrvatskoj ima oko 3,5 milijuna osiguranika koji su punoljetni. Neprihvatljivo je laganje o broju birača. Demografi dr.sc. Šterc, dr.sc. Pokos i dr.sc. Akrap na temelju istraživanja pokazali su da u Hrvatskoj ima 3 300 000 birača“ naglasila je Markić pozivajući se na najnovije podatke.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr