Ljilja Vokić: Mi nemamo uvjete za devetogodišnju školu – 20 škola u Hrvatskoj ima 3 smjene

“Mi nemamo uvjete za devetogodišnju školu i to nikako da ljudi shvate – 20 škola u Hrvatskoj ima 3 smjene, gdje će doći taj 9. razred u takvim školama?”, rekla je za naš portal Ljilja Vokić, ravnateljica zagrebačke VII. gimnazije, bivša ministrica prosvjete i sporta iz 90-ih godina (u Matešinoj vladi od 1994. do 1998.) komentiravši najambiciozniju reforma školstva u Hrvatskoj koja je započela otvorenim javnim pozivom svim prosvjetnim djelatnicima, koji imaju priliku prijaviti se i sudjelovati u izradi kurikularne reforme.

Kao ministrica, Vokić je dala prijedlog u reformi školstva za rasterećenjem učenika, smanjenje broja obveznih predmeta, povećanje broja izbornih predmeta.

Među osnovnim odrednicama nove reforme svakako je plan devetogodišnje osnovne škole.

“Devetogodišnja škola kod nas već na neki način traje, to je tzv. ‘Mala škola’ u vrtićima ili u seoskim sredinama, gdje nema vrtića to se održava u školama. Mi nemamo uvjete za devetogodišnju školu i to nikako da ljudi shvate – 20 škola u Hrvatskoj ima 3 smjene, gdje će doći taj 9. razred u takvim školama?”, upitala je Vokić dodavši kako mi za to nemamo nemamo uvjete.

“Za to se moraju izdvojiti novci iz proračuna. Mi u srcu Zagreba u jednoj zgradi imamo dvije škole u jednoj zgradi – zapadni ulaz koriste VII. i II. gimnazija. Drugi, istočni ulaz koriste Klasična i XVI. gimnazija. Da smo mi sami, imali bismo popodne prostora i vremena za slobodne aktivnosti i baviti se djecom”, naglasila je ocijenivši kako sigurno ne bi bilo toliko međuvršnjačkog nasilja jer bi djeca bila angažiranija u školi.

“Za reforme treba izdvojiti novce, a to nikako da izdvoje”, zaključila je.

Rasterećenje sadržaja je prijeko potrebno

“Rasterećenje sadržaja je prijeko potrebno jer djeca u nekim predmetima, npr. iz biologije uče neke stvari koje se uče na Medicinskom fakultetu. Svakako sam za rasterećenje, no nisam za drastično smanjenje obima programa jer naši učenici zaista stječu znanja. Djeca od 15. do 19. godine u intelektualnom i duhovnom razvoju, u tom razdoblju, moraju naučiti najviše. Kasnije se svi usmjeravaju u svom osobnom području koje sami izabiru, no oni moraju steći opću naobrazbu u tom razdoblju”, pojasnila je Vokić te ponovila kako nije za drastično smanjivanje, nego za izbacivanje nepotrebnih stvari.

To je nasilje nad ljudskom prirodom

Još jedna od osnovnih odrednica u najavljenoj reformi bit će uvođenje izbornosti u gimnazijsko obrazovanje koje će omogućiti usmjeravanje interesa učenika i jasnije profiliranje gimnazijskog obrazovanja.

Vokić nam je pojasnila da MZOS propiše obvezan program, koliko se predmeta mora imati, koje gradivo, ali ovom reformom ostavlja se mogućnost školi, da procijeni kakav interes učenika ima te da djeca izaberu određene predmete koje oni žele dodatno slušati.

“Učenik koji želi ići na Akademiju dramskih umjetnosti ili Muzičku akademiju, Filozofski fakultet ili Pravni fakultet, zašto ga preopterećivati matematikom? To je nasilje nad ljudskom prirodom. On je kroz 12 godina svoga obrazovanja naučio matematiku koliko je propisano. Djeca bi se takvim programom osposobljavala u onom pravcu kojim namjeravaju ići nakon srednje škole, tj. upisom na fakultet. Ovakvi izborni predmeti bi im se omogućili u 3. i 4. razredu srednje škole”, naglasila je.

Nenormalno je da se u polugodištu učenicima ocjene ne zaključuju

“Roditelje treba obavijestiti na polugodištu. Nenormalno je da se u polugodištu ocjene ne zaključuju. Što se tiče ocjenjivanja, smatram da je to autonomija svakog nastavnika i u to se ne bih previše miješala, osim što bih eventualno predložila da nastavnik svaki mjesec učenika ocijeni, bilo pismeno ili usmeno”, komentirala je Vokić najavljenu korjenitu promjenu ocjenjivanja, vrednovanja i izvještavanja o postignućima učenika u novoj reformi.

Vokić je pozitivno ocijenila započetu veliku reformu školstva, no da nema ništa od dobre reforme bez novca.

“Držim da se promjene u programu mogu dogoditi brzo te to ne bih ostavljala za drugu školsku godinu, nego bi to napravila do kraja ove školske godine. Za takve promjene ne treba mnogo novca”, zaključila je.