Na Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu u srijedu je otvorena usmena rasprava u vezi opravdanosti tužbe što ju je Slovenija u rujnu 2016. pokrenula protiv Hrvatske, vezano na tražbine “stare” Ljubljanske banke Zagreb iz 80-ih godina prošlog stoljeća, kad je pravna prethodnica sadašnje Nove Ljubljanske banke (NLB) djelovala u Hrvatskoj.
Tijekom rasprave koja je javna zastupnici obiju strana predstavit će svoja stajališta o predmetu tužbe i odgovarati na dodatna pitanja članova velikog sudskog vijeća koje mora donijeti odluku je li sud u Strasbourgu nadležan za taj predmet, budući da su na njemu tužbe država protiv država rijetkost, a u pravilu preuzima slučajeve vezane za kršenje ljudskih prava pojedinaca i grupa ljudi.
Ako se proglasi nadležnim, u nastavku postupka odlučuje o meritumu predmeta i tužbenom zahtjevu, a odluka suda je konačna.
Slovenija u tužbi koju je usmeno predstavila visoka predstavnica vlade za pitanja sukcesije Ana Polak Petrič tvrdi da Ljubljanska banka Zagreb proteklih 30-ak godina unatoč brojnim sudskim postupcima koje je pokretala u Hrvatskoj nije mogla naplatiti svoja stara potraživanja u Hrvatskoj iz 80-ih godina prošlog stoljeća.
Prvenstveno se radi o onim potraživanjima koja su nastala kreditiranjem poduzeća, ali i fizičkih osoba. Navodi da je tako oštećena za 429,5 milijuna eura.
U tužbi također navodi da su hrvatske vlasti svojim “sustavnim” intervencijma u sudske procese koje je pokrenula Ljubljanska banka onemogućile naplatu starih potraživanja od poduzeća kao što su IPK Osijek i Ina.
Nadalje, u tužbi se tvrdi da je Hrvatska na taj način kršila više odredaba konvencije o ljudskim pravima koje jamče pravo na korištenje imovine, pravo na pošteno suđenje i korištenje pravnog lijeka, te pravo na jednakopravan tretman u postupku pred sudom.
Za državnu se tužbu Slovenija odlučila nakon što je Europski sud za ljudska prava 2015. odbio razmatrati individualnu tužbu same Ljubljanske banke protiv Hrvatske u istom predmetu, navodeći kako je riječ o slovenskoj državnoj banci.
Kako prenose slovenski mediji, pozivajući se na izjave pravnih stručnjaka, tužba Slovenije u Strasbourgu zbog duge povijesti prijepora oko djelovanja Ljubljanske banke u Hrvatskoj, te njenih tražbina i dugova, ima “pravnu ali i političku dimenziju”.
U Hrvatskoj se, dodaju mediji, drži neopravdanom i pokušajem “kompenzacije” presude Europskog suda za ljudska prava prema kojoj je Slovenija temeljem presude istog suda morala vratiti staru deviznu štednju hrvatskih štediša banke nakon više od 20 godina.
