Ljubljanska banka: u Strasbourgu otvorena usmena rasprava o tužbi Slovenije

Zagreb/Strasbourg, 16.07.2014 - Veliko vijeæe Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) u Strasbourgu u srijedu je jednoglasno potvrdilo prvostupanjsku pilot-presudu iz 2012. kojom su Slovenija i Ljubljanska banka proglašene odgovornima za povrat stare devizne štednje dvoma štedišama Ljubljanske banke Sarajevo iz BiH. Arhivska fotografija od 6.11.2006. godine prikazuje poslovnicu Ljubljanske banke u Ljubljani. foto FaH/ ds

Na Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu u srijedu je otvorena usmena rasprava u vezi opravdanosti tužbe što ju je Slovenija u rujnu 2016. pokrenula protiv Hrvatske, vezano na tražbine “stare” Ljubljanske banke Zagreb iz 80-ih godina prošlog stoljeća, kad je pravna prethodnica sadašnje Nove Ljubljanske banke (NLB) djelovala u Hrvatskoj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tijekom rasprave koja je javna zastupnici obiju strana predstavit će svoja stajališta o predmetu tužbe i odgovarati na dodatna pitanja članova velikog sudskog vijeća koje mora donijeti odluku je li sud u Strasbourgu nadležan za taj predmet, budući da su na njemu tužbe država protiv država rijetkost, a u pravilu preuzima slučajeve vezane za kršenje ljudskih prava pojedinaca i grupa ljudi.

Ako se proglasi nadležnim, u nastavku postupka odlučuje o meritumu predmeta i tužbenom zahtjevu, a odluka suda je konačna.

Slovenija u tužbi koju je usmeno predstavila visoka predstavnica vlade za pitanja sukcesije Ana Polak Petrič tvrdi da Ljubljanska banka Zagreb proteklih 30-ak godina unatoč brojnim sudskim postupcima koje je pokretala u Hrvatskoj nije mogla naplatiti svoja stara potraživanja u Hrvatskoj iz 80-ih godina prošlog stoljeća.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prvenstveno se radi o onim potraživanjima koja su nastala kreditiranjem poduzeća, ali i fizičkih osoba. Navodi da je tako oštećena za 429,5 milijuna eura.

U tužbi također navodi da su hrvatske vlasti svojim “sustavnim” intervencijma u sudske procese koje je pokrenula Ljubljanska banka onemogućile naplatu starih potraživanja od poduzeća kao što su IPK Osijek i Ina.

Nadalje, u tužbi se tvrdi da je Hrvatska na taj način kršila više odredaba konvencije o ljudskim pravima koje jamče pravo na korištenje imovine, pravo na pošteno suđenje i korištenje pravnog lijeka, te pravo na jednakopravan tretman u postupku pred sudom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Za državnu se tužbu Slovenija odlučila nakon što je Europski sud za ljudska prava 2015. odbio razmatrati individualnu tužbu same Ljubljanske banke protiv Hrvatske u istom predmetu, navodeći kako je riječ o slovenskoj državnoj banci.

Kako prenose slovenski mediji, pozivajući se na izjave pravnih stručnjaka, tužba Slovenije u Strasbourgu zbog duge povijesti prijepora oko djelovanja Ljubljanske banke u Hrvatskoj, te njenih tražbina i dugova, ima “pravnu ali i političku dimenziju”.

U Hrvatskoj se, dodaju mediji, drži neopravdanom i pokušajem “kompenzacije” presude Europskog suda za ljudska prava prema kojoj je Slovenija temeljem presude istog suda morala vratiti staru deviznu štednju hrvatskih štediša banke nakon više od 20 godina.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.