Slovenija je jako zainteresirana za plin iz LNG terminala na Krku, koji je osigurao dodatni kapacitet od 300 milijuna prostornih metara prirodnog plina za što će biti raspisan natječaj, rečeno je u ponedjeljak nakon sastanka ministra gospodarstva Tomislava Ćorića i slovenskog ministra infrastrukture Jerneja Vrtovca.
Slovenski Geoplin
Iako su dosadašnji kapaciteti LNG terminala na otoku Krku zakupljeni do 2027. godine, Hrvatska je zbog velike potražnje za ukapljenim plinom dodatno proširila njegove kapacitete. Natječaj za zakup 300 milijuna prostornih metara uskoro će biti raspisan, a zanimanje već sad pokazuje slovenski Geoplin, o čemu je ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić razgovarao sa slovenskim ministrom infrastrukture, javlja HRT.
> Štern: Nama se može dogoditi da imamo dobar LNG terminal, ali neće biti dovoljno kapaciteta
“Ovaj terminal građen je prije svega kako bi RH i susjedne zemlje te ostatak Europe dobio alternativni dobavni pravac. Ono što veseli je da je taj pravac u potpunosti ispunio svoju ulogu, a ispunit će ju i u idućim godinama i desetljećima. Naravno da bi me veselilo ako bi Slovenija u idućem razdoblju za Geoplin, kao zainteresirana strana, dobila tih 250-300 milijuna”, rekao je Tomislav Ćorić, ministar gospodarstva i održivog razvoja za HRT.
Veliki poremećaji u energetskom sektoru
Podsjetimo, ruska agresija na Ukrajinu prouzročila je velike posljedice u energetskom sektoru.
LNG terminal posebno dobiva na značenju u trenutku kada su SAD i EU donijele sankcije za Rusiju. Njemačka je već najavila da će izgraditi dva LNG terminala kako bi smanjila ovisnost o Rusiji.
Stručnjak za energetska pitanja Davor Štern gostujući nedavno na HRT-u upozorio je da se Hrvatskoj može dogoditi da imamo dobar LNG terminal, ali neće biti dovoljno kapaciteta.
“Danas smo u relativno dobroj poziciji, ali to se lako može promijeniti. Ako se ostvari da Rusi neće prodavati plin osim za rublje, neće biti plina i onda će biti navala na LNG kojih nema toliko na svijetu da zadovolji sve potrebe. Onda će početi političke igre gdje će svaka država navlačiti brodove LNG-a na sebe i nama se može dogoditi da imamo dobar terminal, ali neće biti dovoljno kapaciteta da ga se napuni. Može doći do toga da će LNG postati izuzetno tražena roba pa brod neće koštati 300 milijuna dolara, nego 500 milijuna dolara”, rekao je Štern.
