Na okruglom stolu ‘Ljudsko pravo na vodu, je li vrijeme za zaštitu Ustavom’ u ponedjeljak je istaknuto kako šest posto stanovnika Hrvatske nema mogućnost priključenja na vodovod, četvrtina građana kasni s plaćanjem režija, a na različitim područjima razlika u cijeni vode je od sedam do 27 kuna.
Pučka pravobraniteljica Lora Vidović kazala je kako mnogim građanima voda još nije dostupna kroz sustav javnog vodovoda dok četvrtina građana kasni s plaćanjem režija što otvara mogućnost isključenja vode.
“Oko šest posto stanovnika nema mogućnost priključenja na vodovod, a dio onih koji imaju tu mogućnost odlučuju se na alternativne opcije, poput bunara i sl. Razlika u cijeni vode u Hrvatskoj je od sedam do 27 kuna. Ne postoji jedinstvena cijena nego o njoj odlučuju isporučitelji kao što i odlučuju kome će se isključiti voda zbog neplaćanja”, naglasila je Vidović.
Podsjetila je da bi, prema međunarodnim preporukama, svakom čovjeku trebalo biti osigurano najmanje 70 litara vode dnevno i pojasnila kako pravo na vodu nije bezgranični pristup besplatnoj vodi nego pristup vodi za osobne potrebe.
Pravo na vodu – da, ali pravo na neplaćanje – ne
“Dostupnu pitku vodu iz sustava javne vodoopskrbe u Hrvatskoj ima 94 posto stanovništva. Mora se napomenuti da priključaka ima znatno manje, negdje oko 86 posto”, ustvrdila je Elizabeta Kos iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike.
Istaknula je da Hrvatska iz sredstava EU-a ima na raspolaganju milijardu i 50 milijuna eura za te namjene obrazlažući da se vodoopskrbni sustav mora uskladiti s EU direktivom o vodi za piće do 2023. godine, kada je krajnji rok direktive i o komunalnim i otpadnim vodama.
Kos je napomenula kako se mora razlikovati pravo na pitku vodu i pravo na vodnu uslugu.
“Mi smo se uskladili s okvirnom europskom direktivom koja kaže da mora biti povrata troška u cijeni vodnih usluga. Naravno, pravo na vodu da, ali pravo na neplaćanje ili zlonamjerno iskorištavanje, zaista ne bi bilo u redu”, rekla je. Dodala je da također postoji i socijalna cijena vodnih usluga.
Kos naglašava da se do 2023. očekuje 100 postotna pokrivenost mrežom, a prema nacrtima novih zakona mogućnost ukidanja naknada za priključenje.
Komparativna iskustva u primjeni prava na vodu izložila je viša savjetnica za pravne poslove u Istarskoj županiji Desanka Sarvan. Istaknula je da su države Latinske Amerike od 2000. godine imale procese privatizacije vodnih usluga koji su bili neuspješni i doveli do toga da je cijena vode porasla te su nastupila isključenja siromašnih korisnika iz vodnog sustava.
Slovenija prva država u EU koja je unijela pravo na vodu u ustav
Sarvan je podsjetila kako su u EU postojala tri prijedloga za konstitualizaciju ljudskog prava i to u Belgiji, Italiji i Sloveniji.
“U Belgiji je rečeno da to nije pitanje u fokusu interesa jer oni imaju jako dobro zaštićeno ljudsko pravo na vodu, u smislu da svi građani imaju 15 kubika vode na godinu besplatno. U Italiji taj prijedlog nije razmatran, a u Sloveniji je unesen u Ustav”, naglasila je.
Obrazložila je kako je u Sloveniji postignut konsenzus između parlamentarnih stranaka i zastupnika, između civilnog društva i lokalnih samouprava te je Slovenija prva država koja je u EU u svoj Ustav unijela to pravo.
“Hrvatsko zakonodavstvo je vrlo korekto što se tiče prava na vodu, no kada bi se to unijelo u Ustav onda bi to imalo značenje priznate društvene vrijednosti. Svima bi se jamčilo da ne mogu ostati bez vode za piće, a građanima kojima bi bilo povrijeđeno to pravo omogućilo bi se da zaštitu traže putem sudova”, kazala je Sarvan.
Cilj okruglog stola je potaknuti javnu i stručnu raspravu o potrebi zaštite prava na vodu Ustavom RH, kako bi se, bez diskriminacije i neovisno o političkim i tržišnim interesima za privatizacijom, osigurala dostupnost financijski pristupačne i zdravstveno ispravne vode za piće i sanitarne potrebe građana.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
