Lučić: ‘Nema Srbija apsolutno nikakvih kapaciteta da bi ugrozila Hrvatsku’

Što se događa na granici Srbije i Kosova? Hoće li zveckanje oružjem završiti vojnim sukobom? Što se krije iza sintagme “srpski svet”? Kada će na Balkanu konačno zavladati mir? O toj temi u HRT-ovoj emisiji Otvoreno govorili su Ivo Lučić, Hrvatski institut za povijest, Ermina Lekaj Prljaskaj, saborska zastupnica albanske nacionalne manjine, Vlatko Cvrtila, rektor Sveučilišta Vern, Tvrtko Jakovina, Filozofski fakultet u Zagrebu i Žarko Korać, bivši potpredsjednik srbijanske vlade.

Posljednjih deset godina svatko tko s vozilom ulazi u Srbiju s Kosova, mora skinuti kosovske registarske pločice i zamijeniti ih probnima koje stoje oko 5 eura. Prije devet dana Kosovo je počelo primjenjivati istu mjeru za vozače iz Srbije, što je zaoštrilo odnose dviju država.

“Iskustvo svega što se događalo na prostoru bivše Jugoslavije upozorava nas da trebamo biti jako oprezni”, kazao je Žarko Korać, bivši potpredsjednik srbijanske vlade. Nikada ne bih mogao reći da je to sve jedna politička igra koja će se završiti nekakvim kompromisom, rekao je i dodao da se prije pet godina u Bruxellesu razgovaralo o registarskim tablicama.

Aleksandar Vučić je potpisao da je to jedno privremeno rješenje, da vozila s Kosova ne mogu kroz Srbiju prolaziti sa svojim tablicama, već moraju imati te privremene tablice Srbije, napominje Korać.

“Potpisao je da će nakon pet godina doći do sporazuma, a pet godina je isteklo. Kosovski premijer Albin Kurti rekao je da je jedino rješenje da se vozilima iz Srbije počnu stavljati privremene tablice ili da vozila i jedne i druge države mogu slobodno prolaziti bez ikakvih graničnih formalnosti. Paradoks je da je ovu krizu proizveo sam Vučić. On je to vješto okrenuo i rekao da Kosovo nije provelo druge odredbe bruxelleskog sporazuma. To je točno, ali stvarno ne vidim nijedan razlog zašto se ovo ne bi moglo riješiti na najednostavniji mogući način, a to je da vozilo s kosovskim tablicama prolazi kroz Srbiju. U nekom drugom univerzumu, gdje su racionalni ljudi, Srbija bi od toga imala koristi. Mnoga vozila s Kosova samo prolaze kroz Srbiju jer Kosovo ima mnogo radnika koji rade u zapadnoj Europi. Oni bi kupovali gorivo, plaćali putarinu i Srbija bi sigurno imala neku ekonomsku korist, smatra Korać.

Centralni problem je Vučić, koji se na trećem prostoru pojavljuje kao zaštitnik ugroženih Srba. Naravno, ne ograđuje se od Milorada Dodika nijednom riječju. U Crnoj Gori, preko srpske pravoslavne crkve otvorila se ogromna kriza. A sada se pojavljuje i Kosovo. Interesira me kada će Vučić prestati proizvoditi krize, koje njega trebaju pokazati kao nekakvog lidera Srba, makar u ovim okolnim područjima. Ovo je dugoročno jedna vrlo opasna igra. Njega žele ustoličiti, što on i sam isto želi, kao nekakvog lidera nekog imaginarnog “srpskog svijeta” koje je potpuno nejasno što bi zapravo predstavljalo. Jasno je da proizvodnjom kriza u susjedstvu ili podrškom tim krizama, on želi sebe promovirati kao velikog zaštitnika i lidera Srba. Pod drugim okolnostima, u drugom vremenu, moram reći da me donekle podsjeća na Slobodana Miloševića”, izjavio je bivši potpredsjednik srbijanske vlade u mandatu Zorana Đinđića.

Lučić: Sintagma “srpski svijet” poznata je iz 19. stoljeća

Sintagma “srpski svijet” poznata je iz 19. stoljeća, objašnjava Ivo Lučić iz Hrvatskog instituta za povijest i dodaje da se radi o kulturnom, duhovnom povezivanju pripadnika jednog naroda. Napominje da to nije nešto što je novo u svijetu jer postoji i francuski svijet, britanski, turski.

“Kad se radi o nekom kulturnom povezivanju, duhovnom, jezičnom onda to i nije ništa problematično. To je sasvim opravdano. Međutim ovdje je Aleksandar Vulin dao jednu političku dimenziju, čak vrlo agresivnu. Rekao je da se radi o objedinjavanju srpskih zemalja, odnosno o tome da će svi Srbi ponovno živjeti u jednoj državi. Govorio je o povezivanju Srba i da je proces ujedinjenja počeo i da ga više nitko ne može zaustaviti. Naravno, to je adresirao na Vučića i da je on na čelu toga procesa”, dodaje Lučić.

Istaknuo je da se poslije Vulinovih izjava Vučić nije od toga ogradio, već je dobio atraktivniju poziciju u Vučićevoj vladi.

“Priča o “srpskom svijetu” nakon svega što smo prošli devedesetih godina, uvijek zvuči zlokobno, što god da netko pod tim misli, dodao je i naglašava da Hrvatska nema straha od toga. Mi smo taj problem koji smo imali sa “srpskim svijetom” efikasno riješili. Danas smo u situaciji da nam to može malo smetati, može nas malo provocirati, može nas podsjećati na neka prošla vremena, međutim nema Srbija apsolutno nikakvih kapaciteta da bi ugrozila Hrvatsku i da bi Hrvatskoj bila problem, na način kako je to bilo nekada.”

Kaže kako je Vulin istaknuo tri cilja “srpskog svijeta”: rješavanje nacionalnog pitanja Srba, sprječavanje nastanka stvaranja velike Albanije i sprječavanje pogroma nad Srbima.

Jakovina: Previše bi bilo za očekivati da će zbog tablica doći do eskalacije

Bilo bi malo previše za očekivati da će zbog tablica na automobila doći do eskalacije stanja na Kosovu, smatra Tvrtko Jakovina.

“Ako bi se tražio pravio trenutak, kada bi se iznenadnom akcijom mogao eventualno zauzeti sjever Kosova i iznenaditi druge aktere koji su zauzeti na različitim mjestima, onda bi ovo vjerojatno bio bolji trenutak nego što je to bilo prije godinu dana ili što će biti kasnije”, kazao je.

Kada bi se čak i dogodilo da se promijeni nešto na sjeveru Kosova, u smislu vojnog razgraničenja, to bi Srbiju dovelo u situaciju sankcija i prijetnji, kazao je Jakovina.

Lekaj Prljaskaj: Vlada Kosova pokušava očuvati mir

Mnogo je građana iz Srbije koji rade na Kosovu i koji ondje putuju, a i obrnuto, kazala je Ermina Lekaj Prljaskaj, saborska zastupnica albanske nacionalne manjine. Vučić je uspio na neki način poslati svoje dobrovoljce da čuvaju građane srpske nacionalnosti na Kosovu. Oni su ti koji su zaduženi za to da naprave ovakve ekscese i da dođe do ovakvih potencijalnih sukoba, dodaje. Smatra da vlada Kosova stvarno pokušava očuvati ondje mir i da će sutra na pregovorima raditi na tome da se on uspostavi što prije. Mogu još reći da Vučić nastoji dobiti “poene” u svojoj državi ovim teatrom. Znamo da u Srbiji slijede izbori, pa on na ovaj način želi privući pozornost, kazala je Lekaj Prljaskaj.

Govoreći o odnosima Hrvatske i Kosova kaže da su politički odnosi dobri, a da bi gospodarski mogli biti bolji. U Hrvatskoj je oko 30.000 Albanaca. Većinom su porijeklom s Kosova, a mnogi žive tu od 20. stoljeća, kazala je i ističe da su mnogi od njih dali veliki doprinos u vrijeme Domovinskog rata.

Cvrtila: Ne očekujem pomake na pregovorima u Bruxellesu

Između Kosova i Srbije doći će do deeskalacije, smatra Vlatko Cvrtila, rektor na Sveučilištu Vern. Na sastanku sutra u Bruxellesu vjerojatno će se otvoriti neke teme koje trebaju biti na stolu, ali bi sadašnja situacija možda mogla prekriti neke teme koje su možda neugodne za jednu ili drugu stranu, kazao je.

“To se ne događa prvi put. Ako pogledamo pregovore posljednjih godina, onda možemo vidjeti da u nekim trenucima, kada se stvorila međunarodna klima koja je mogla pojačati pritisak na jednu ili drugu stranu da se dođe do određenog rezultata, pojavi se neki događaj pa onda odustaju jedna ili druga strana. To je češće radio predsjednik Srbije”, kaže Cvrtila i dodaje da sada nije moguć nikakav pomak koji bi se mogao interpretirati kao slabost predsjednika Vučića, budući da njega čekaju izbori. “Dakle, on mora svaku situaciju pretvoriti u neku vrstu svoje pobjede. On je npr. dao ultimatum NATO-u, ali nije objasnio što je sadržaj tog ultimatuma. Vrlo vješto manipulira određenim događajima. On će to i dalje raditi”, istaknuo je Cvrtila.

Ne očekuje velike pomake. Kaže da bi oni bili mogući kada bi postojali jaki pritisci ili oni koji imaju jake argumente da stvore pritiske. U ovome trenutku to EU nije. EU nije odustala, ali izbjegava bilo kakav pomak koji bi eventualno mogao dovesti do daljnjeg otežavanja situacije, rekao je.

Lučić: U idućih 20 godina nijedna država s ovog područja nema šanse ući u EU

Promjena granica na Balkanu smatra se potencijalno vrlo opasnom, no bi li ona dovela do trajnijeg mira ako bi stvarno došlo do rješenja odnosa i međusobnog priznanja Kosova i Srbije, upitao je Lučića urednik i voditelj Mislav Togonal.

“To je neugodno pitanje i svaki odgovor je kompromitirajući. Zalagati se danas na bilo koji način za bilo kakvu promjenu granica zapravo je gotovo kriminalno, poslije naših iskustava iz prošlog vremena. Međutim pojavilo se nešto što se zvalo non-paperom, nešto što se pojavilo najprije u diplomatskim krugovima, pa u medijima. Nije neozbiljna priča. Očito se radilo propitivanju, da vidimo kuda to ide. SAD nema interesa za taj prostor, a EU je na neki način zatvorila vrata, bez obzira na povremene izjave da sve te države imaju europsku perspektivu. One nemaju europsku perspektivu. Danas sa sigurnošću možemo reći da u idućih 20-ak godina niti jedna ta država nema šanse ući u EU. Vučić to zna. Pitanje je žele li oni uopće ući u EU, NATO i druge integracije. Ono što oni svakako prihvaćaju jeste pripadanje onome što možemo zvati “ruskim svijetom””, kazao je.

“Svijet više nije onakav kakav je bio prije 20-30 godina kada je bio rat u Hrvatskoj, kada je Amerika bila velika i jedina supersila, naglašava Lučić”. Smatra da se Hrvatska treba držati pripadnosti EU-u i NATO-u.

“Naravno da nam nije svejedno što nam se događa u najbližem susjedstvu, posebno što se događa u BiH gdje su Hrvati konstitutivan narod. Što se tiče ovoga prostora ne vidim nažalost da će se netko umiješati na ovom prostoru i riješiti problem. Ne vidim niti demokratskog i intelektualnog potencijala u tim zemljama da bi same nametnule neko kvalitetno rješenje. Zato mislim da će ova kriza još dugo trajati”, dodaje.

Cvrtila: Neki političari ne govore više o EU kao o nečemu što je cilj

“Teško je vjerovati da će se u kratkom vremenu dogoditi približavanje Europskoj uniji ostatka država s prostora Jugoistočne Europe. Neki političari ne govore više o EU kao o nečemu što je cilj, više je ni ne spominju. Moramo uzeti u obzir činjenicu – da će taj dio istočno od nas i dalje ostati nestabilan”, kazao je Cvrtila. Ne vjeruje da će se tako skoro promijeniti svijest u tim državama da izaberu vodstvo koje će težiti EU-u. Smatra da te politike više nisu toliko popularne zato što je EU naprosto preslaba da bi bila onaj akter koji će podići neku političku platformu kako bi se na taj način tražilo rješenje stabilnosti regije.