Posljednji popis stanovništva ponovno je pokazao problem nesrazmjera broja birača i broja stanovnika, a time i problem potencijalne manipulacije demokratskih procesa u RH.
> Uskoro suđenje Kuščeviću: Što DORH čeka s kaznenom prijavom GI Narod odlučuje?
Prema novom popisu stanovništva sve županije imaju manje stanovnika nego prije 10 godina. Unatoč tome, Hrvatska i dalje ima 209 tisuća zdravstvenih osiguranika više nego stanovnika, te više birača nego punoljetnih građana.
Konkretno, Hrvatska ima najviše 3,888.529 stanovnika, dok su u registru birača 3,690.623 punoljetna građanina. Navedeno je nemoguće s obzirom na to da je mladih prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 2020. bilo više od 700 tisuća… Također, 3. siječnja RH imala je čak 4,097.903 zdravstvenih osiguranika, što je opet nevjerojatno s obzirom na broj stanovnika.
>Zaključen je popis birača: Evo koliko je birača s prebivalištem u Hrvatskoj, a koliko izvan RH
Istinska revizija popisa osoba koje imaju registrirano prebivalište u RH
Da se brojem birača doista može manipulirati upozoravaju i brojni demografi. Tako i dr. sc. Stjepan Šterc od 2016. godine upozorava da je Hrvatskoj 400 tisuća fiktivnih birača te da je registru 3,8 milijuna birača, a može ih biti najviše 3,3 milijuna. Isto tako, demograf dr. sc. Dražen Živić kazao je 2014. godine kako je popis stanovništva iz proljeća 2011. godine zbog specifične metodologije podložan mogućnosti manipulacije, te da ne odražava stvarno stanje u trenutku popisa. Dr. sc. Živić tada je istaknuo da je rješenje istinska revizija popisa osoba koje imaju registrirano prebivalište u RH. Kako bi se vidjelo koliko ih stvarno živi u RH, a koliko ih je fiktivno prijavljeno.
>Demograf Pokos upozorava: ‘Niz godina imamo više birača nego punoljetnih stanovnika’
Naime, u Republici Hrvatskoj postoje postoje registar birača i popis birača, a uz njih i evidencija prebivališta koji vodi Ministarstvo unutarnjih poslova. Također, popisi su različiti za lokalne i parlamentarne izbore zato što prvi ne sadrži hrvatsko iseljeništvu s pravom glasa.
Referendumske inicijative i manipulacije s popisom birača
Ovo su primjerice referendumske inicijative morale zadovoljiti prema podatcima Ministarstva uprave:
– 2018. Narod odlučuje – 3.747.409 birača hrvatskih državljana s prebivalištem u Republici Hrvatskoj. Deset posto od tog broja iznosi 374.740.
– 2021. Dosta je stožerokracije – 3.684.467 birača hrvatskih državljana s prebivalištem u Republici Hrvatskoj. Deset posto od tog broja iznosi 368.446.
Referendum o izmjeni izbornog zakona, dobar je primjer kako se manipulacijom s popisom birača negativno utjecalo na demokratske procese u Republici Hrvatskoj.
Referendumska inicijativa 2014. godine je uspješno prikupila 380.649 potpisa što tada po Ustavnom sudu Republike Hrvatske ipak nije bilo dovoljno za pokretanje referenduma budući da je Ustavni sud presudio kako 380.649 potpisa ne čine 10 % od ukupnog broja birača u Hrvatskoj.
Odabrali Bauk i Ustavni sud
Ustavni je sud 21. rujna 2014. godine ustvrdio kako je u Republici Hrvatskoj registrirano 4,042.522 birača te da je za pokretanje referenduma bilo potrebno prikupiti 404.252 potpisa birača.
Naime, Ustavni je sud zapravo prihvatio tumačenja tadašnjeg SDP-ovog ministra uprave Arsena Bauka o broju birača, iako su podatci Državnog zavoda za statistiku i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje pokazivali da je u tom trenutku u Hrvatskoj prebivalište imalo 3,5 milijuna punoljetnih osoba, a samim time i mogućih birača, što je potvrdio i sam Bauk.
“Jedna je evidencija prebivališta koju vodi Ministarstvo unutarnjih poslova. Drugi je broj s popisa birača sa zadnjih izbora što smo odredili mi, što bi bilo 376.000. Treća je evidencija Državnog zavoda za statistiku, popis birača gdje je 346.000 birača“, ustvrdio je Arsen Bauk za Poligraf Hrvatskog radija. Potvrdio je kako se Ustavni sud odlučio između tri popisa birača koje je ponudila tadašnja Vlada Republike Hrvatske.
Ustavni suci koji su odlučili 2014. godine da nije ispunjena pretpostavka iz članka 87. stavka 3. Ustava za pokretanje referenduma odnosno da nije prikupljeno 10% su: Jasna Omejec, Mato Arlović, Marko Babić, Snježana Bagić, Slavica Banić, Mario Jelušić, Davor Krapac, Ivan Matija, Antun Palarić, Aldo Radolović, Duška Šarin i današnji predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović.
Dva mjeseca nakon – druge brojke
Unutar 2 mjeseca od navedene odluke Ustavnog suda građani Republike Hrvatske imali su prilike glasovati u dva kruga predsjedničkih izbora za koje je Ministarstvo uprave donijelo rješenje o 3,779.281 birača, uključujući i one koji su se prijavili iz inozemstva da žele glasovati u prvom krugu.
Kuščevićeve manipulacije – u mjesec dana nestalo 50.000 birača
Jedan od posljednjih primjera naglog rasta, odnosno pada broja birača dogodio se u svibnju 2019. godine uoči europarlamentarnih izbora. Tada je rješenjem ministra uprave Lovre Kuščevića, najpoznatijeg po korupcijskim aferama i krađi referenduma Narod odlučuje, zaključen popis birača za izbore u Europski parlament.
Utvrđeno je 3,677.031 birača s prebivalištem u Hrvatskoj, po općinama i gradovima. Birača s pravom glasa bez prebivališta u Hrvatskoj bilo je 154.328.
No, samo mjesec dana ranije, 27. travnja je isto Ministarstvo povodom skupljanja potpisa za referendum sindikalne inicijative ‘67 je previše‘, objavilo kako u Hrvatskoj birača s prebivalištem ima 3.735.680, što znači se broj birača s pravom glasa smanjio za čak 58.649.
