Zbog danonoćnih ruskih udara na ukrajinske gradove Mariupolj i Odesu, tvornice “Ingas” i “Cryoin” morale su obustaviti svoju proizvodnju.
Riječ je o vodećim svjetskim izvoznicima neona, plina ključnog u proizvodnji čipova, s tržišnim udjelom od preko 50 posto, zbog čega su se vlasnici tvornica najsofisticiranije elektroničke opreme, kako na Zapadu tako i na Istoku, uhvatili za glavu. Čini se da će najpogođenija biti proizvodnja mobitela, ali i računala, automobila svih vrsta te medicinske opreme. Nestašicu je svijet već osjetio s izbijanjem pandemije koronavirusa, a sve ukazuje na to da u danima i mjesecima koji dolaze situacija može biti samo teža, prenosi Slobodna Dalmacija.
Prema pisanju Reutersa, “Ingas” je donedavno u Mariupolju proizvodio između 15.000 i 20.000 kubičnih metara neona mjesečno za kupce u Tajvanu, Koreji, Kini, SAD-u i Njemačkoj, od kojih 75 posto dolazi upravo iz industrije čipova. S druge strane, “Cryoin” je u Odesi i izbacivao je oko 10.000 do 15.000 kubičnih metara neona mjesečno, ali je strojeve zaustavio 24. veljače jer je, prema riječima direktorice poslovnog razvoja Larise Bondarenko, bila dovedena u pitanje sigurnost zaposlenika. Svakako, “Cryoin” neće ispuniti narudžbu za 13 tisuća kubičnih metara neona u ožujku ako rat ne prestane, piše agencija.
Ključni materijali
Ne može se reći da je situacija iznenadila sve kojima je neon nužan. Uostalom, američka je administracija još puno prije nego što su prvi ruski tenkovi prešli ukrajinsku granicu upozorila tamošnju industriju čipova na to da diverzificira svoje opskrbne lance. Još početkom veljače za njih je bilo posve izvjesno da će im Rusija blokirati pristup ključnim materijalima kao odgovor na prijetnje ograničenja na izvoz visoke tehnologije. U isto je vrijeme i tvrtka za istraživanje tržišta “Techcet” objavila izvješće u kojem otkriva da mnogi proizvođači poluvodiča ovise o materijalima ruskog i ukrajinskog podrijetla, poput neona i paladija.
Prema njihovu izračunu, više od 90 posto američkih zaliha neona dolazi iz Ukrajine, dok se 35 posto američkog paladija uvozi iz Rusije.
– Ako proizvođači iscrpe zalihe do travnja i ako nisu plasirali čvrste narudžbe u druge dijelove svijeta, to će vjerojatno značiti dodatna ograničenja za širi lanac opskrbe i nemogućnost proizvodnje krajnjeg proizvoda za mnoge ključne kupce – glasilo je upozorenje analitičara CFRA-e Angela Zinoa.
Proizvođači elektronike trenutačno se snalaze kako tko umije. Tako se tehnološki div “Intel”, koji oko 50 posto svoje potrošnje neona pokriva uvozom iz istočne Europe, odmah okrenuo novim dobavljačima iz SAD-a, Kanade i Kine, ali su problem novoformirane cijene. One su u Kini, prema medijskim izvješćima, još početkom veljače učetverostručene, s prošlogodišnjih 400 na više od 1600 juana po kubičnome metru, s tim da je uzlazni trend nastavljen i nitko se ne usuđuje prognozirati gornju granicu.
A1: Rast cijena energenata, porast cijena materijala poskupljuje izgradnju fiksne i mobilne mreže
– Potresni događaji u Ukrajini dodatno su produbili globalnu krizu lanaca opskrbe i nestašicu sirovina te čipova. Uz inflaciju i porast cijena energenata, pritisak na poslovanje osjeća se u telekom sektoru, kao i u cijelom gospodarstvu.
Sve je teže osigurati opremu zbog kašnjenja isporuke, ali i zbog rasta cijena nabave i transporta. Neizvjesno je kada ćete, u kojem obujmu i po kojoj cijeni dobiti neku opremu, a i cijena transporta je višestruko porasla. Uz to, rast cijena energenata, kao i porast cijena materijala, koji poskupljuje izgradnju fiksne i mobilne mreže, zahtijevaju da investiramo pametnije i efikasnije – odgovorili su u utorak iz A1, jednog od dvaju najjačih hrvatskih teleoperatera, na naše pitanje koliko u svojem poslovanju osjećaju poteškoće u nabavi i distribuciji novih mobilnih uređaja uzrokovane globalnom nestašicom čipova, a koje bi se trebale dodatno osjetiti u idućem razdoblju zbog činjenice da su zbog ratnih okolnosti prestale s radom dvije najveće svjetske tvornice neona u Ukrajini.
Rokovi isporuke
U problemu su i u splitskom “Apricumu”, high-tech tvrtki čiji proizvodi imaju svoju praktičnu primjenu u sustavima za upravljanje zgradama, bilo da se radi o struji, grijanju, hlađenju, protuprovalnoj ili zaštiti od elementarnih nepogoda… I oni uvelike koriste čipove.
– Mi se opskrbljujemo drugom vrstom čipova i ovo s Ukrajinom nas ne pogađa baš toliko. Njihova nestašica nije od jučer, počela je već s koronom. Prije dvije godine odmah smo se orijentirali na to da kupimo dovoljno zaliha da možemo opstati. Mnogi drugi već su u teškoćama. Pa samo pogledajte koliko je tvrtki krahiralo u ovom sektoru jer nisu mogli do sirovine. Kao običan građanin pokušajte kupiti automobil i vidjet ćete što će vam reći koliko se mora čekati. Najbanalnije stvari, a svi smo pogođeni. Ako hoćete bilo što malo sofisticiranije, toga jednostavno nema – kaže suvlasnik tvrtke Petar Tomić.
U njihovu slučaju već danas rok isporuke čipova je nevjerojatnih 99 tjedana.
– Mi ih kupujemo u rolama sa po 1000 ili 4000 komada u njima. Jedan čip nekada je bio oko 1,20 eura, da bi nam sada jedan broker – a oni najviše profitiraju na ovoj situaciji – komad nudio po 250 eura. To bi značilo da za jednu sitnicu od sirovine moramo platiti milijun eura. I što je najgore, cijene će i dalje ići u nebo. U mnogim slučajevima proizvoda neće ni biti – upozorava Tomić.
Cijenu će, naravno, na koncu platiti i potrošači. Sve i da rat sutra prestane, trebat će neko vrijeme da se situacija normalizira. U slučaju dviju ukrajinskih tvornica naglasak će biti i u čijim će rukama pogoni završiti. I neon je nedvojbeno postao strateško oružje. •
