Marijana Petir: Seljaci su financijski iscrpljeni, u dužničkom ropstvu banaka, obespravljeni i neorganizirani

“Raduje me vijest da je Europska komisija napokon odobrila Program ruralnog razvoja koji zaista može pomoći hrvatsko selu. Međutim, istovremeno žalim zašto su hrvatski seljaci na taj Program morali čekati tako dugo, zašto nije usvojen prije. Svaki dan koji je prošao od trenutka kada je Program, da je bio bolje pripremljen, mogao biti odobren, dan je koji je neko hrvatsko obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo nepovratno izgubilo,  a znamo da je situacija iz dana u dan sve teža i da je hrvatsko selo na koljenima”, istaknula je hrvatska europarlamentarka Marijana Petir komentirajući za narod.hr vijest da je Europska komisija odobrila hrvatski program za ruralni razvoj.

“Drago mi je da će hrvatski poljoprivrednici i devastirani ruralni prostori  moći konkurirati za sredstva EU što bez odobrenog Programa ruralnog razvoja sigurno ne bi mogli. Navedeno se događa kasno s obzirom na potrebe naših seljaka jer seljaci nekih drugih država članica već koriste ta sredstva. Također, vjerujem da je mnogima koji su željeli konkurirati za ta sredstva pao kamen sa srca jer će sada biti koliko-toliko sigurni da će njihovi projekti, ako budu odobreni, biti i financirani sredstvima EU u što do sada nisu mogli biti sigurni”, pojasnila je Petir dodavši: “Pitanje je i kada će svi pristigli projekti na natječaj biti pregledani jer je taj posao dodijeljen Agenciji za plaćanja u poljoprivredi koja uz ocjenu projekta ima i druge obveze pa dnevno uspije obraditi svega dva projekta od pristiglih 1280”.

U postupku izrade Programa nije se slušalo seljake tako da ono što je u ovom Programu doneseno neće se moći mijenjati

“Koliko će provedba Programa biti uspješna govorit će vjerojatno i podaci o iskorištenosti sredstava iz omotnice za Hrvatsku. Sudeći po iskorištenju predpristupnih fondova, imam određenih rezervi. Međutim, ne smijemo se zavaravati samo podacima o iskorištenosti sredstava. Elemenata za ocjenu uspješnosti Provedbe programa ima više, a to je pitanje nacionalnih prioriteta”, ocijenila je te dodala : “Glavni ciljevi Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) osigurati poljoprivrednicima pristojan život i zajamčiti ustaljenu i sigurnu opskrbu hranom po cijeni prihvatljivoj za potrošače. Prema posljednjoj reformi ZPP iz lipnja 2013. godine zacrtana su tri prioriteta: zajamčiti održivu proizvodnju hrane, osigurati održivo upravljanje prirodnim resursima i poticati uravnoteženi razvoj svih ruralnih područja EU-a”.

“Upravo ovi elementi moraju biti temelji za procjenu uspješnosti provedbe ZPP-a u RH, koje je Program ruralnog razvoja samo jedan dio. Upravo o posljednjoj točki prioriteta je riječ kada se govori o Programu ruralnog razvoja. Što znači uravnoteženi razvoj svih ruralnih područja EU-a? Znači li to praznu zemlju bez stanovnika u vlasništvu nekoliko tvrtki sa seljacima kao najamnom radnom snagom? Zar je to politika hrvatske države prema hrvatskom selu i seljaku?”, upitala je te dodala: “Nažalost, u postupku izrade Programa nije se slušalo seljake tako da ono što je u ovom Programu doneseno neće se moći mijenjati (ili tek neznatno) do kraja razdoblja predviđenoga za korištenje tog velikog iznosa (za ugovaranje do 2020, a do 2023. godine za korištenje sredstava)”.

Seljaci su financijski iscrpljeni, u dužničkom ropstvu banaka, obespravljeni i neorganizirani

“Problemi se naziru već danas. Seljaci su financijski iscrpljeni, u dužničkom ropstvu banaka, obespravljeni i neorganizirani (jer Ministarstvo poljoprivrede nije u stanju pomoći uspostavi proizvođačkih organizacija i neće tako skoro donijeti nacionalnu strategiju njihovog razvoja kako bi upravo seljaci bili kroz organizaciju zaštićeniji na tržištu kada pregovaraju o cijenama svojih proizvoda). Savjetodavna služba zbog nedostatne kapacitiranosti i logistike nažalost do sada nije uspjela odgovoriti na izazove koje je pred seljake stavilo članstvo u EU a u nekim slučajevima davala su se poljoprivrednicima pogrešna tumačenja EU direktiva i preuzetih obveza jer je njima tako preneseno iz matičnog ministarstva. Na kraju je stradao seljak”, naglasila je.

Kamate na investicije u Austriji ili Bavarskoj od 1% do 2% dok su u Hrvatskoj iznad 4,5% pa sve do 8%

Pojasnila je kako je sredinom travnja, na dan otvaranja natječaja za financijske potpore iz tada još ne odobrenoga Programa ruralnog razvoja, guverner Hrvatske narodne banke rekao kako se situacija sa švicarskim frankom može ponoviti i za kredite u eurima.

“Nakon toga porasla je zabrinutost  za podizanje kredita u eurima (a morate ga uzeti da biste započeli vaš projekt koji se sufinancira sredstvima Europske unije) nakon ove izjave guvernera? A trebat će uzeti kredita u visini 330 milijuna eura svake godine i osigurati još dodatna sredstva do punog iznosa financiranja. O visini kamata nema smisla trošiti riječi. Kamate na investicije u Austriji ili Bavarskoj od 1% do 2% dok su u Hrvatskoj iznad 4,5% pa sve do 8%, a mnogi poljoprivrednici kažu i da su više. Moji se kolege u Europskom parlamentu u nevjerici pitaju kako uopće hrvatski seljaci preživljavaju? To se nažalost ne pitaju najodgovorniji ljudi za poljoprivredu u Hrvatskoj koje niti ne brine konkurentnost hrvatskog proizvoda u trenutku kada više od 50% hrane uvozimo”, istaknula je Petir te dodala: “Stanje u gospodarstvu u Hrvatskoj nije dobro za investicije, a niti Vlada, niti Narodna banka ne brinu za investitore, u ovom slučaju  domaće investitore jer pomoću 330 milijuna eura godišnje naši seljaci postaju pravi investitori i to s osiguranim izvorima financiranja. Takvih u Hrvatskoj nema puno. To nažalost ministar ne prepoznaje, kao što ne prepoznaje i druge potencijale koje ima u svojem ministarstvu”.

“U svemu tome, bar je jedna stvar koliko-toliko utješna – koliko loše se ponašaju prema stranim investitorima, toliko loše se ponašaju i prema domaćima. Kad se i ta stvar promijeni, bit će kasno da se zapitamo čija je zapravo Hrvatska”, zaključila je.