Markić, Divjak i Turčin o sustavu socijalne skrbi: Djeca nisu koferi

markić turčin divjak
Foto: Snimka zaslona

Svi se slažemo da biološka obitelj koja zlostavlja dijete nije dobra za dijete, ali istovremeno trebamo reći da obitelj koja funkcionira jest najidealnija za podizanje djeteta. Upravo je obitelj oca, majke i djece najbolja za razvoj djece. Djeci treba što prije osigurati odlazak u obitelj i isključenje iz sustava”, istaknula je dr. Željka Markić, predsjednica udruge U ime obitelji gostujući na Hrvatskom katoličkom radiju.

> Raspudić: ‘Partnerstvo muškarca i žene treba imati prednost pri posvajanju’

> Dr. Markić o VL: Iskonstruirali su što ja ‘valjda mislim’ i pripisali mi par bolesnih ideja o ‘hrvatskim obiteljima’

Smrt dvogodišnje djevojčice iz Nove Gradiške skrenula je pozornost hrvatske javnosti na niz poteškoća u sustavu socijalne skrbi. Zbog njih stradaju najmanji – djeca koja postaju nevidljiva. O njihovoj nevolji razgovaralo se u emisiji Argumenti Hrvatskoga katoličkog radija u ponedjeljak 12. travnja.

U emisiji su gostovale Marta Divjak iz inicijative “Moramo vam nešto reći”, predsjednica Udruge za potporu posvajanju “Adopta” Andrea Turčin i predsjednica Udruge “U ime obitelji” Željka Markić. Gošće su ponudile odgovore na pitanja: Je li biološka obitelj zaista jamstvo sreće svakog djeteta? Što je zaista interes djeteta? Kako stvoriti emocionalnu vezu, mir, stabilnost ako je dijete stalno u fazi čekanja i poboljšanja uvjeta u biološkoj obitelji? Postoje li roditelji kojima su djeca „izvor prihoda” te žive na račun dječjeg doplatka i socijalne pomoći? Mijenja li se sustav pod pritiskom javnosti, medija i građanskih inicijativa umjesto na poticaj struke? Žele li djeca iz udomiteljskih obitelji biti posvojena?

Dr. Željka Markić istaknula je da sustav nedovoljno dobro funkcionira. “Svako dijete je odgovornost sustava koji je dužan brinuti se o njima, a onda svih nas kao društva. Mi trenutno imamo oko 3500 djece u domovima. Ta djeca nemaju ono što drugi imaju. Ona isto imaju pravo na ljubav, brigu i poštovanje. Nemamo dovoljno dobar zakon za udomiteljstvo i nadzor. Udomitelji traže veći nadzor i potporu od sustava. Nedovoljno dobro funkcionira izuzimanje djece. Ne može biti da se dijete u slučaju nasilja ostavlja u primarnoj obitelji koja ga zlostavlja. Ne može biti da se dvoje djece izuzme iz zlostavljačkih obitelji, a jedno se ostavi. Isto tako, ne može biti da se primarnim roditeljima sudi na sudu zbog zlostavljanja, a da se djeca ne izuzimaju. Ali istovremeno, događa se da su socijalni radnici preopterećeni, nisu dobro opremljeni niti plaćeni te imaju velik broj zaduženja i nisu specijalizirani. Najviše je odgovoran sustav i oni koji ga vode jer to ne čine na dovoljno dobar način”, ustvrdila je.

Voditeljica je rekla da su za emisiju kontaktirali Hrvatsku komoru socijalnih radnika i Hrvatsku udrugu socijalnih radnika. Iz Komore su se ispričali dok iz Udruge nije pristigao odgovor do početka emisije.

HBK je nedavno pozvala na posvojenje i udomljavanje

Paradoks je da sustav sam, odnosno Ministarstvo i ministar nisu ti koji daju inicijativu. Oni imaju na raspolaganju razne inicijative. Imamo Forum udomitelja koji mjesecima nije mogao dobiti sastanak s ministrom, imamo eksperte koji se bave siromaštvom, profesore, ali i Katoličku Crkvu, HBK je nedavno pozvala na posvojenje i udomljavanje. Ministarstvo ima niz inicijativa koje bi mogla uključiti. Izostaje kontinuirano vođenje i struktura, bez obzira tko je na vlasti”, istaknula je Markić.

Turčin: ‘Koja god da se odluka donosi, treba biti donesena brzo i, naravno, najbolja za dijete’

Andrea Turčin istaknula je pak da se udruga Adopta tom temom bavi deset godina. “Godinama ukazujemo da sustav ne funkcionira i da se odluke o pitanju djece ne donose dovoljno brzo. Ukazujemo na reforme koje je potrebno napraviti. Naravno da dijete u domu pati, pogotovo ako ga selimo iz udomiteljske obitelji u primarnu, pa iz primarne u dom i tako dalje. Djeca nisu koferi i ne može ih se tako tretirati i seliti. Ona na tom putu skupljaju gomilu trauma i kad dijete jednom dođe u obitelj nosi sa sobom traume i nepovjerenje prema ljudima jer su ga mnogo puta iznevjerili. Zaostaje u razvoju jer su za dijete prve tri godine razvoja najvažnije. Teško je oporaviti dijete. Teško je izliječiti njegove emocionalne rane, ali osim toga dijete ima kognitivne zastoje u razvoju te probleme u učenju, a većina djece dobije i ADHD ili druge oblike tog toksičnog stresa i teško im je prolaziti kroz život. Najbolje za dijete je brzo nalaženje rješenja, a ne da ono godinama kola po sustavu. Koja god da se odluka donosi, treba biti donesena brzo i, naravno, najbolja za dijete”, rekla je.

Marta Divjak u javnost je izišla sa svojom osobnom životnom pričom. “Dogodilo se nešto tragično i dijete je izgubilo život. Osobno mislim da će zbog pritiska doći do rješenja. Iskreno se nadam da će pod pritiskom medija doći do rješenja. Mene su posvojili prije 20 i nešto godina, moji roditelji su čekali nešto više od 3 godine. Bila sam 2 godine udomljena. Imala sam sreće da sam relativno brzo posvojena. Moji biološki roditelji su se odrekli svojih prava pa sam imala više sreće od ostalih jer sam brzo izišla iz sustava. Bila sam dvije godine dio sustava, bila sam udomljena. Privremeni smještaji skoro nikad nisu privremeni. Ima jako mnogo problema. Vladajući su pokazali interes, ali nadamo se najboljem i da će napokon prioritete postaviti kako trebaju biti. Mislim da su shvatili, prvenstveno kao ljudi koji su problemi i da bi im to trebao biti prioritet. Vrijeme je da se nakon dvadeset godina nešto promijeni. Stvarno se nadam da su shvatili problem. Ovo nije prvi put da se dogodila tragedija i nadam se da će se smanjiti šanse za takve tragedije. Nažalost, ne može se uvijek sve spriječiti, ali mogu se smanjiti šanse. Biološka obitelj nije idealna za svako dijete. Prije svega treba vidjeti o kakvim se roditeljima radi, pogotovo ako ima nasilja. Materijalno ne odgaja dijete, materijalno ne daje potporu djetetu, materijalno nije relevantno. Uzalud je to materijalno ako se dijete nije ljubilo, pazilo i mazilo”, rekla je.

Nadovezala se predsjednica udruge “Adopta”. “Svako dijete želi prije svega ljubav te da bude maženo i paženo. Prije svega traži nekoga kome će pripadati. Istraživanje koje smo proveli pokazalo je da djeca vrlo malo znaju razlike između udomiteljstva i posvojenja, odnosno informaciju o tome ne dobivaju na adekvatan način. Nemaju osobe s kojom bi mogla o tome razgovarati. Većina te djece svoju socijalnu radnicu vidi jednom godišnje ili ju ne vidi nikada. Ne doživljavaju ju kao osobu koja se brine za njih. Problem je sustava što socijalni radnik ne može kvalitetno voditi razgovor i posjećivati djecu, ako ima stotine takve djece i stotine različitih obitelji i problema. Djeca žele obitelj i mi im kao društvo trebamo to omogućiti. Posvojiteljske obitelji silno se trude da bi nadoknadile sve to što su djeca proživjela u najranijoj dobi, što u emocionalnom što u bilo kojem drugom smislu. Posvojenje jest jedno od boljih rješenja za dijete – to je trajno rješenje. Udomiteljstvo je socijalna usluga – netko se određeno vrijeme brine za dijete u najboljem slučaju do njegove 18 godine i kasnije je dijete prepušteno samo sebi. To dijete nema nekoga tko će cijeli život biti uz njega i biti mu podrška, potpora i graditi cijeli život”, rekla je.

Marta Divjak naglasila je da je ogromna razlika između djeteta koje odrasta u obitelji i djeteta koje odrasta u domu ili u drugačijem sustavu. Usporedila je sebe s drugom djevojkom iz njezine inicijative, koja nije bila posvojena. „Ogromna je razlika, ona je ‘ziheraš’, dok ja volim rizike, ali sam imala prostora za te rizike jer sam imala obitelj koja mi je čuvala leđa.”

Markić: ‘Upravo je obitelj oca, majke i djece najbolja za razvoj djece’

Željka Markić upozorila je da je ono što se dogodilo u posljednjih tjedan dana potpomoglo izokretanju priče o obitelji. “Svi se slažemo da biološka obitelj koja zlostavlja dijete nije dobra za dijete, ali istovremeno trebamo reći da obitelj koja funkcionira jest najidealnija za podizanje djeteta. Upravo je obitelj oca, majke i djece najbolja za razvoj djece. Djeci treba što prije osigurati odlazak u obitelj i isključenje iz sustava”, rekla je.

Andrea Turčin još jednom je potvrdila da sustav ne funkcionira. “Biološka obitelj jest na prvom mjestu, ali ne uvijek i ne za svako dijete. Mi smo biološkoj obitelji oduzeli dijete i rekli da se mora popraviti, ali sustav nema podršku za takve obitelji. Te obitelji se ne vode i ne daje im se nikakva podrška. Interes djeteta mora biti iznad interesa obitelji”, upozorila je.

“Ne postoji psihološka potpora. Kad sam posvojena, roditelji se poslije nisu nikome mogli obratiti. Ista stvar događa se kada se dijete oduzme biološkim roditeljima – nitko ne pomaže toj obitelji, nitko s njima ne radi i ne razgovara. Jako je licemjerno od naroda da se mnogo ljudi sada dignulo, a tijekom godina i godina nije se razmišljalo o toj djeci, u medijima pogotovo. Mediji u tomu imaju veliku ulogu. Zar je dijete trebalo umrijeti da se mi sjetimo djece koja nemaju odgovarajuću posvojiteljsku skrb, ali i udomljene djece, kao i one posvojene na kojima postoji stigma jer roditelji s njima ne razgovaraju?” upitala je Marta Divjak.

Andrea Turčin upozorila je da ne postoji potpora ni biološkim roditeljima, kao ni udomiteljima i posvojiteljima. Posvojitelji su isto samo ljudi i nemaju stručna znanja, psihološka i logopedska. Društvo očekuje da od onog trenutka kada je dijete posvojeno profunkcionira u roku od tri mjeseca. Postoji velika doza nerazumijevanja. Ta djeca imaju nagon za preživljavanjem jer nisu u početku stigli razvijati svoja društvena ponašanja”, rekla je.

Dr. Markić je kazala i kako ona dolazi iz obitelji sa šestero djece, u kojoj je jedan od njezine braće bio posvojen te istaknula kako ona „razumom razumije posvajanje“, ali kako u njezinom srcu nikad nije bilo razlike između njega i ostale braće i sestara.

“Zakon o posvojiteljstvu i udomiteljstvu je loš. Udomljavanje je problematično, pogotovo u gradovima gdje je teško osigurati stambenu sigurnost. Ima i onih bioloških roditelja kojima su djeca izvor zarade i žive od socijalnog doplatka”, istaknula je Željka Markić poručivši da postoji niz ozbiljnih problema koje zamjera Ministarstvu.

„Priča, borba tek počinje posvojenjem. Ali i ono što je rekla Marta, ne postoji sustav podrške posvojiteljima“, rekla je Turčin.

Dr. Markić istaknula je i činjenicu kako je pretučena Nikoll dolazila iz romske obitelji te da romske žene i djecu sustav često zanemaruje. „Romsko dijete ima pravo na istu zaštitu kao i druga djeca“, rekla je navodeći da su romske žene i djeca izložene zlostavljanju u većoj mjeri, te da je riječ o djeci koja su posebno ranjiva.

„O tome treba otvoreno razgovarati. Ne možemo šutjeti o djeci koja su ranjiva na poseban način. Neka mi ministar objasni je li se ikad provozao autom po dijelovima grada gdje sjede djeca od 7 ili 8 godina i prose? Ta djeca su naša odgovornost!“, istaknula je.

„Ako znamo zajednice koje uzimaju novac i novac koji je namijenjen djeci ne ulažu u djecu, onda je potrebno nešto učiniti“, dodala je.

Gošće su na kraju zaključile da “sustav nitko ne kontrolira” te da je “previše roditelja koji čekaju na jedno dijete, a s druge strane ima djece koju ne žele posvojiti”. “No”, poručile su, “svakom djetetu treba pružiti priliku.”

„U Hrvatskoj ima 6-9 parova koji žele posvojiti dijete, na jedno dijete“, istaknula je dr. Markić.

„Želim da snose odgovornost oni koji izuzmu dijete iz obitelji, koje je na raspolaganju za posvojenje i koje sjedi godinu dana dulje u domu, a imamo 6 puta više parova koji jedva čekaju da ga posvoje“, zaključila je.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/HKR