Marko Curać: Zašto Pupovac voli podgrijavati hrvatsko-srpske odnose?

Milorad Pupovac, saborski zastupnik i predsjednik SDSS-a, ima samo jedan zadatak – hrvatsko-srpske odnose stalno držati u žiži javnosti, u svojevrsnome izvanrednom stanju. Sada tvrdi da napadi organiziranih skupina mladih ljudi hrvatske nacionalnosti na mlade pripadnike srpske zajednice u Vukovaru i okolici traju u kontinuitetu više od godinu dana i da se pokušavaju proširiti i na cijelu Hrvatsku. Smatra kako je riječ o nasilju s političkom pozadinom i političkim sponzorstvom, piše Marko Curać za Hrvatski tjednik.

Posljednji primjer za to izvanredna je konferencija za novinstvo koju je održao, 27. kolovoza, u Vukovaru, u središtu stranke ‘u povodu učestalih fizičkih napada na mlade pripadnike srpske nacionalne manjine’. Pupovac je, po pisanju medija, ustvrdio kako napadi organiziranih skupina mladih ljudi hrvatske nacionalnosti na mlade pripadnike srpske zajednice u Vukovaru i okolici traju u kontinuitetu više od godinu dana, a u različitim pojavnim oblicima pokušali su se proširiti i na cijelu Republiku Hrvatsku. Smatra kako je riječ ‘o nasilju s političkom pozadinom i političkim sponzorstvom’, kojim se želi ‘suspendirati ili ograničiti kako ustavni poredak tako i norme međunarodnoga poretka čijim je prihvaćanjem Hrvatska postala dijelom svjetskog poretka mira, vladavine prava i međunacionalne tolerancije i ravnopravnosti’.

Drži da to nije više stvar policije već svih koji čuvaju ustavni poredak i norme međunarodnoga poretka koje je Hrvatska prihvatila kao svoje. Upitan tko stoji iza napada, odgovorio je da tko god stoji, ‘sada je dotjerao cara do duvara, a tko je car prepoznat će se’. ‘Netko je dotjerao do zida’, dometnuo je. Policijska uprava vukovarsko-srijemska prethodno je izvijestila o napadu na dvojicu mladića, ne navodeći motive niti nacionalnost sudionika, a u dodatnome policijskom priopćenju navela kako je istraga u tijeku te da su privedene dvije osobe koje se dovode u vezu s događajem. Je li reakcija Pupovca bila izazvana blagom reakcijom policije?

Penava, Mišić, Čičak i Tomašić o tvrdnjama Pupovca

Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, osvrćući se na izjavu Milorada Pupovca, izjavio je da ‘osuđuje svaki fizički napad’, štoviše, kako je dodao, organizirao je i prosvjede kao osudu nasilja. Po njegovim riječima SDSS već 20 godina u hrvatskim vladama i obnaša odgovorne dužnosti pa neka se, kako je dodao, ‘s Plenkovićem potrude da nitko nikad u ovoj državi ne može nanijeti bilo kome zlo i fizički ga napasti, a za to ne odgovarati’. Predrag Mišić, hrvatski branitelj, javno je poručio nakon izvanredne konferencije za novinstvo Milorada Pupovca, da više ne zna je li za njegove ‘takve nebulozne izjave kriva terapija ili se stanje otelo kontroli’. Podsjeća kako je nakon spašavanja Pupovčeve stranke i Gorana Hadžića ‘završio u logoru’. ‘Znaš li ti, Milorade, da su ti tvoji spasitelji spašavali i Srbe koji su im se suprotstavili. Znaš li kako?’, upitao je, dodavši: ‘Eno, samo na Ovčari ih je ubijeno nekoliko desetaka’. ‘Spašavajući nas tako, desetci tisuća prognanih, tisuće ubijenih, nestalih’, ustvrdio je. Po njegovim riječima Vukovar je ‘miran i stabilan grad’, a tako će i biti ‘sve dok ti i tebi slični ne dolaze’. Mišić traži od Pupovca da ne smara (umišlja, op.a.) više jer toliko brine o Srbima da je ‘to već postalo opasno’. ‘Ostavi nas da živimo život. Ja ne ću suživot, ja hoću život u Vukovaru. I zato ne spašavaj nas ako Boga znaš’, napisao je Predrag Mišić.

Predsjednik Hrvatskoga helsinškog odbora Ivan Zvonimir Čičak smatra da je pretjerivanje upozoravati na svaki i najmanji incident. ‘To nije dobro, jer ne možemo svaki incident pretvarati u ‘slučaj”, izjavio je, dodavši kako je ‘očigledno da se stvara jedna politička atmosfera koja je kvalitetno drugačija od one koja je bila do sada, dakle govorim o političkoj atmosferi, a ne o tome što se događa između običnih ljudi’. Čičak smatra kako incident koji se dogodio u Vukovaru nije incident Hrvata, već incident ‘nekih Hrvata’. ‘To treba gledati na nivou pojedinih incidenata, a ne ih uzdizati na razinu prakse i ne treba uzimati ovakve incidente ka ‘uzorak koji pokazuje kakva je situacija’ jer to nije dobro’, izjavio je.

Zastupnica u Europskom parlamentu Ruža Tomašić izjavila je da ako naša Vlada sluša i gleda što Milorad Pupovac radi, onda je zapravo vidljivo da je upravo Pupovac ‘dotjerao cara do duvara’. ‘Vrijeme je da mu se kaže da prestane sa svojim imaginacijama’, rekla je, dodavši da o tome koliko su Srbi ugroženi ili se plaše Hrvata u Vukovaru, vrlo jasno se može vidjeti za pravoslavni Božić, kada svake godine vidimo snimke koje šalju stanovnici Vukovara. Po njezinim riječima netko tko se boji ne bi izišao iz kuće, a kamoli išao u povorkama i pjevao četničke pjesme. Tomašić smatra da se radi o ‘navijačkim skupinama’ koje napadaju jedne druge i to se događa po cijeloj Hrvatskoj. ‘Vrijeme je da Milorad Pupovac prestane govoriti da su to izričito nacionalni sukobi’, napominje, te mu poručuje neka se prestane praviti da je ugrožen jer na toj ‘ugrozi’ itekako dobro živi, a da nije svega ovoga, bio bi jedan običan profesor za kojega se ne bi znalo.

Prebacivanje političke oštrice na Vukovar

Po zakonu spojenih posuda, kad je riječ o Srbima u regionu, nije trebalo dugo čekati, javio se nakon izvanredne konferencije predsjednika SDSS-a srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić. Za TV Pink izjavio je: ‘Sjećate li se da je prošao jedan mjesec da nije napadnuta srpska imovina ili srpska djeca i mladići, u Vukovaru ili drugom mjestu u Hrvatskoj. Kada ste zapamtili da je neko pretučen u Srbiji?’ upitao je, dometnuvši kako je ponosan što se takve stvari u Srbiji ne događaju, jer čak i kada se dogode, po njegovim riječima, nadležni uhite počinitelje, a srpsko društvo takav incident osudi.

Nakon Knina, bez dvojbe, politički zanimljiv postaje Vukovar. Onamo se prebacuje politička oštrica. To je i razumljivo, dovršava se vodotoranj, jedan od simbola obrane Vukovara i hrvatske solidarnosti. Uslijedit će njegovo otvaranje i tradicionalno velika komemoracija žrtvama Vukovara, u drugoj polovici studenoga. Knin je svoju etapu odigrao, sada dolazi na red Vukovar. To je poligon za neke druge ‘vježbe’. Bar se tako može zaključiti na temelju događaja s tragičnom završnicom. Izvanredna konferencija za novinare predsjednika SDSS-a u Vukovaru možda je samo najava slijeda nekih događaja. Ne treba napominjati kako nas iduće godine očekuje popis stanovništva i lokalni izbori.

Predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac za sada je zaustavio svoju izravnu ‘kurirsku službu’ prema Beogradu, koju je prakticirao posljednjih godina. Ta je služba inače bila osobito razvijena posljednjih godina socijalizma, kad je pored uobičajenih postojao specijalni kanal kojim je iz Zagreba jednom tjednom išla povjerljiva pošta na značajne adrese u Beogradu. Nekadašnji hrvatski diplomat Vjekoslav Cvrlje bio je, kako tvrde svjedoci, na to upozoren od strane srpskih liberalnih krugova. Ulazak u institucije hrvatske države sada je glavna strategija SDSS-a, u kontekstu tzv. nove hrvatsko-srpske pomirbe. Jesu li time srpski političari, poučeni negativnim povijesnim iskustvom, odustali od izgradnje protudruštva, koje je bilo izvorom latentnih sukoba? Kad se govori o pomirbi, zbog demokratskih standarda, bilo bi vrijedno staviti javnosti na uvid koalicijski sporazum između HDZ-a i nacionalnih manjina, napose SDSS-a, koji je temeljac te koalicije, ako postoji u pisanome obliku. Raniji takav pisani sporazum o kojemu je brujala javnost nikada nije predočen javnosti.

Tko u stvari pokušava ‘suspendirati ustavni poredak’

Osim kako smo na početku rekli da je interes predsjednika SDSS-a Milorada Pupovca hrvatsko-srpske odnose stalno držati u žiži javnosti, čak užarenima, treba postaviti i neka logična pitanja. Prvo – kako to da se o jednoj situaciji koja se prije svega odnosi na javni red, javnost putem izvanredne konferencije za novinstvo izvješćuje predsjednik SDSS-a, a ne policija, koja je zadužena osiguravati red i mir? To tim prije što po riječima Pupovca to nasilje traje više od godinu dana. I ne samo to, po njegovim riječima, to je nasilje ‘s političkom pozadinom i političkim sponzorstvom’, a ima za svrhu ‘suspendirati ili ograničiti ustavni poredak’. Čitava ta izjava puna je vrlo teških i kompromitirajućih ocjena po Hrvatsku koje bi trebale demokratske institucije svake države dići na noge. Ispada da su Hrvati najveći izgrednici u Europskoj uniji! Nevjerojatno je kako na to nema reakcije od mjerodavnih državnih institucija.

Je li se sa svojom izvanrednom konferencijom Pupovac stavio iznad ustavnoga poretka? Zar se u Vukovaru nije pojavio kao istražitelj, sudac i vrhovni arbitar? U novome kao i prethodnom sazivu Hrvatskoga sabora bio je predsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina! Zašto nije sazvao sjednicu toga Odbora i problem koji je ad hoc iznio u Vukovaru raspravio na mjerodavnome saborskom Odboru ili, ako se već radi o pokušaju ‘suspendiranja ustavnoga poretka’, zašto kao član Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav nije predložio održavanje sjednice toga saborskog tijela o pitanju ‘učestalih napada na mlade srpske nacionalnosti’, posebno stoga, ako je točna njegova izjava, da je iza svega ‘politička pozadina i političko sponzorstvo’? Nakon rečene izvanredne konferencije treba javno pitati: je li zaista previše dopušteno Pupovcu? Ili, drugim riječima, ako je točno sve što tvrdi: što rade institucije hrvatske države? Hrvatski građani, što na neki način potvrđuju iznesena mišljenja, umorni su od politizacije hrvatsko-srpskih odnosa. Neki su zahtjevi postali pomalo komični, primjerice elektrifikacija ili reelektrifikacija hrvatskih sela u kojima žive pripadnici srpske manjine, a koje se naziva ‘srpskim selima’. HEP-u bi trebao biti interes osigurati građanima struju, a sve drugo oko toga ispod je svakoga normalnog i civiliziranog razgovora. Jer, uostalom, ima i naselja s hrvatskom većinom bez struje.

Babina na sjevernoj obali Korčule, već godinama nema struju. Po otocima se desetljećima mukotrpno kopalo i gradilo bunare i od toga nitko nije pravio političko pitanje vodoopskrbe. Probleme koji se javljaju u životu treba rješavati, a ne napuhavati i politizirati. Građani hoće rješavanje problema. Hrvatska ima mnogo značajnijih problema, koje nosi sa sobom suvremeno vrijeme, a koja se desetljećima marginaliziraju, guraju pod tepih, političkim i inim manipulacijama. Demokracija u Hrvatskoj ne ovisi, kako to netko misli, isključivo o hrvatsko-srpskim odnosima. To je mnogo kompleksnije.

* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.