Ratni pomoćnik ministra unutarnjih poslova Tomislav Merčep u petak nije želio iznositi svoju obranu za ratni zločin nad srpskim civilima 1991. pa je sudsko vijeće zagrebačkog Županijskog suda za svibanj najavilo ročište na kojem će obrana i tužiteljstvo iznijeti svoje završne govore nakon čega se očekuje izrcanje nepravomoćne presude.
“Nema se od čega braniti”, kazao je Merčep koji se na optuženičkoj klupi nalazi kao zapovjednik pričuvne postrojbe MUP-a što je, prema tvrdnjama tužiteljstva, 1991. nezakonito uhićivala, mučila, zlostavljanja i ubijala civile sa zagrebačkoga, kutinskoga i pakračkog područja.
Sudac Zdravko Majerović potom je zaključio dokazni postupak i završne govore zakazao za 6. svibnja.
Optužnica protiv Merčepa kojega se isprva teretilo da je zapovijedao zločine izmijenjena je prošlog srpnja, nakon više od tri i pol godine suđenja, pa sada očekuje presudu zbog optužbi da pripadnike postrojbe nad kojom je imao faktičku ovlast nije spriječio u zločinima.
Pripadnici te postrojbe, tvrdi tužiteljstvo, nisu bili podučeni o svojim obavezama koje proizlaze iz normi međunarodnog i humanitarnog ratnog prava, čime im je Merčep “dao prešutno odobrenje za takvo postupanje i za vrijeme dok nije bio na terenu”. Tužiteljstvo ga tereti da je znao za nezakonita postupanja postrojbe poznate kao “merčepovci” koja je tijekom rata bila smještena u Pakračkoj Poljani i na Zagrebačkom velesajmu. “Merčepovci” su navodno na kutinskom, pakračkom i zagrebačkom području nezakonito uhitili 52 osobe, od kojih su 43 ubili, tri se vode kao nestale, a šest ih je preživjelo mučenja i zlostavljanja.
Merčep od početka postupka tvrdi da nije kriv, a poriče i da je zapovijedao postrojbom koja se nazivala njegovim imenom. To je na suđenju, nasuprot iskazima žrtava, posvjedočilo i nekoliko “merčepovaca” te članova tadašnjeg političkog vrha poput Vladimira Šeksa i ratnog ministra unutarnjih poslova Ivana Vekića.
