Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović domaćin je 9. trilateralnog sastanka koji se održao na Brijunima, a na kojem je ugostio predsjednike Slovenije i Austrije, Boruta Pahora i Alexandera Van der Bellena. Neizbježna tema razgovora bila je kriza zbog ruske agresije na Ukrajinu i njezine posljedice za Europsku uniju, ali i jačanje odnosa triju država. Posebna pozornost posvećena je aktualnoj situaciji u Bosni i Hercegovini.
Milanović: Status Hrvata u BiH je – grozan
Predsjednik Milanović u petak je rekao kako je ostao zapanjen razinom neznanja većine europskih lidera o političkom stanju u Bosni i Hercegovini gdje je status Hrvata grozan, javlja HRT.
Nakon sastanka hrvatski je predsjednik rekao da je s predsjednicima govorio o ratu u Ukrajini, ali i statusu Hrvata u BiH.
“Mi nismo izvršna vlast, ali ovo je uvijek prilika da komentiramo važne stvari koje se događaju oko nas i koje jako utječu na naše živote. Naravno, i mimo ovog formata, u neformalnim kontaktima, mi razgovaramo i pretresamo materiju”, kazao je Milanović.
“Razgovarali smo o dvije teme. Prvo je neizostavni i bolni rat u Ukrajini, u kojoj ne možemo ništa promijeniti, ali tri glave, tri razmišljanja su uvijek vrednije od jedne. Nakon razgovora s njima bogatiji sam za nove spoznaje”, istaknuo je.
“Razgovarali smo i o nečemu što nas sve zanima i što Hrvatsku po inerciji, položaju zanima više nego Sloveniju i Austriju. Svima nam je u interesu da BiH bude stabilna, uređena, demokratska, onakva kako izgledaju države koje su spremne za ulazak u Europsku uniju. Nažalost, to je daleko od stvarnosti. Ja sam po svojem porivu morao govoriti o statusu Hrvata u BiH. Pola milijuna ljudi koji su hrvatski i europski državljani i čija prava se sada već duže sistematično i perfidno krše. Nasilni rasplet, ako je to utjeha, praktički nije moguć. No politička nestabilnost je stvarnost Hrvata u BiH i preko toga Hrvatska neće moći prijeći”, poručio je predsjednik.
O ranjenom Hrvatu u Ukrajini
> Hrvat ranjen u Ukrajini, MVEP: Prevezen je na sigurno i osiguran mu je put u Hrvatsku
“Pitanje je jako dobro jer otvara druga pitanja. Nekidan sam vidio da se jedan dobrovoljac iz Južne Koreje vratio doma, gdje će mu se suditi jer je prekršio zakon države koja to izričito priječi. Ja to ne razumijem. S obzirom na to da je ovo hrvatski državljanin, želim da se što prije razmijeni i vrati u Hrvatsku”, rekao je, i izrazio nadu da nije hrvatski državljanin teže ranjen.
O Finskoj i Švedskoj i Zapadnom Balkanu
Milanović je podsjetio da je BiH, u kojoj je situacija za Hrvate “grozna”, već godinama izvan fokusa Zapada, pa su odluke koje su po svojoj prirodi “dalekosežne za kvalitetu života i odnose među konstitutivnim narodima” u toj zemlji prepuštene onima koji po razini odgovornosti to ne bi trebali činiti.
Te odluke s “negativnim učinkom za Hrvate u BiH” donose se dok “ljudi u Europi koji čine razliku” ili mogu utjecati “nemaju pojma” o tome.
“Dvojica mojih kolega i prijatelja o tome znaju više, jer su bliže tom prostoru i jer im svakom prilikom govorim o tome”, rekao je Milanović o predsjedniku Slovenije i Austrije, “ali sam isto tako ostao zapanjen razinom neznanja koje srećem kod većine europskih lidera – ljudi ne znaju ništa o tome”.
Milanović je rekao da je to zadatak za hrvatsku diplomaciju i visoku politiku.
“To neznanje, jedan hladni manjak interesa onih koji bi mogli učiniti tu razliku baš me boli”, naglasio je.
O zalaganju za blokiranje članstva Švedske i Finske u NATO savezu ako se ne osiguraju politička prava Hrvata u BiH, predsjednik je rekao da to ne radi “da nekome napakosti, nego da pomogne onima koji na drugi način tu pomoć ne mogu dobiti”, pa i pod cijenu da se “zamjeri nekom izvan Hrvatske”.
O ulasku u eurozonu
Milanović je ocijenio da je Hrvatskoj u interesu ulazak u eurozonu no da to nije jednodimenzionalna priča i da to ljudima treba stalno govoriti.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
