Milanović: Jesam li šovinist ako kažem da Hrvati postoje i da su nezadovoljni u BiH?

Zoran Milanović
Foto: snimka zaslona

Predsjednik Republike Zoran Milanović gostovao je u HRT-ovom Dnevniku, gdje je govorio o situaciji s koronavirusom, cijepljenju, svom neodlasku na summit u Bruxelles i drugim temama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Između ostalog komentirao je tešku situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj.

“Moglo je ovo u Hrvatskoj krenuti prije mjesec dana da nije bilo tih peripetija oko Vukovara, i tenzije, i nesklonosti da se sve to skupa odgodi za ovu godinu. Međutim, Slovenija je krenula mjesec dana prije nas pa ima praktički isti problem. I sad bih mogao ići redom po Europi i svijetu… Nema pravila”, rekao je Milanović.

Dodao je kako izgleda da je najveća koncentracija ljudi u trgovinskim centrima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Rekao je da se ljudi uglavnom ponašaju racionalno te istaknuo da Danska ima puno bolje rezultate nego Švedska, a malo testiraju.

“Teško je tu utvrditi kauzalitet i reći to je zbog toga”, rekao je Milanović.

Komentirajući sukob u Znanstvenom savjetu rekao je da je pravo Vlade da ima svoj znanstveni savjet, ali je dodao da u njemu nije vidio intenziviste.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Odgovarajući na pitanje o potrebi psihološke pomoći liječnicima rekao je da si je osoba koju je upoznao oduzela život prije tjedan dana.

“Situacija je teška. Te koji su na prvoj crti bi trebalo platiti dvostruko. Vidio sam da su nekakve povišice, ali to je premalo, to je smiješno. Oni koji su na prvoj crti dok to rade, zdravstveno osoblje, njima treba dati dvostruki prihod. To država može. Dok traje, a sad, trajat će vjerojatno još neko vrijeme, dolazi cjepivo”, poručio je predsjednik.

O cijepljenju

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Milanović je potvrdio da će se cijepiti pred kamerom.

“Netko je rekao da pokušavam ljude na silu cijepiti. Na silu cijepiti, mislim… To je jedan minimum rizika, ako se uopće o tome može govoriti, da bi svima bilo bolje. Na kraju krajeva, vi ćete se cijepiti i preuzet ćete nekakav zanemariv rizik, uopće mi je glupo govoriti da se radi o riziku, a netko će piti orijentalne čajeve, baviti se jogom, bit newager i čekati da sve to skupa dobro prođe, i onda ustvari profitirati na vašem znoju, jer ćete ga vi i oni koji se cijepe kolektivno zaštititi. Naravno, to je pod pretpostavkom da se cijepi preko 60, 70 posto ljudi. Ako ne, imamo problem”, rekao je Milanović.

Na pitanje što ako poslodavci budu uvjetovali posao cijepljenjem rekao je da su to stvari koje trebaju završavati na sudu.

O neodlasku na summit u Bruxelles

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Milanović je komentirao i svoj neodlazak, umjesto premijera Andreja Plenkovića, na summit šefova država i vlada članica Europske unije u Bruxellesu, zbog kojeg je Hrvatsku predstavljao slovenski premijer Janez Janša.

“Plenković me nazvao. U redu, prije dva mjeseca me nije nazvao, nego je to ponudio Janezu… Sloveniji u stvari. To javnost možda nije ni znala, sad zna. I to je njegovo pravo i to je… Mislim, mi smo se vrlo brzo razumjeli, dvije minute je trajao taj razgovor, nisam ja njega pitao gdje si bio prije dva mjeseca.”

“Govorimo ovdje o nečemu što je meni očito, a nekome tko to ne zna nije očito, a ima, naravno, i zločestih, korumpiranih ljudi, kupljenih medija… To je sve oko nas, to je sve gore i gore. Ljudi politici ne vjeruju, a medijima vjeruju još manje. Sto posto. Tisuću posto. Na kraju krajeva, za mene je netko glasao, pa makar u zabludi”, rekao je Milanović.

Istaknuo je da u Ustavu stoji da Hrvatsku u Europskom vijeću predstavljaju Vlada i predsjednik Republike sukladno ovlastima. Dodao je da je za takav sadržaj osobno odgovoran.

“To sam ja pisao 2010. godine jer mi je došao prijedlog od HDZ-a, drukčiji, dakle, predsjednika uopće nije bilo unutra. I onda sam rekao, “gledajte, potrebna nam je većina, to mora izgledati ovako”. I tako izgleda. Potpuno svjestan što to znači u svoje četiri godine i dva mjeseca nisam nikada bio odsutan, međutim, to je ustvari čudo da nisam bio nikada. Plenković je i bit će možda još i neki drugi put”, rekao je Milanović.

Dodao je da države u takvim situacijama zamole nekoga s kim imaju dobre odnose da to za njih odrade te podsjetio da je to Plenković jednom radio iz usluge Bugarskoj.

Rekao je da je Plenković njegovo odbijanje prihvatio “najnormalnije”.

“Tamo ja nemam što raditi, ja mogu tamo biti ili portparol Vlade – što uopće nije moj posao, ja to ne smijem raditi, jer kasnije to i tako završava u Vladi i na Saboru, to je izvan moje ingerencije – ili mogu, a toga sam se nagledao, doći tamo, pričati i praviti se pametan, i gledao sam kako to otužno i jadno izgleda kad neki predsjednici koji nemaju nikakve izvršne ovlasti ugrabe priliku jednom u pet godina mijenjati Slovaka, Bugarina… Dakle, ne možeš ih se otarasiti. Ja itekako dobro znam kako to izgleda i jako dobro znam što i zašto piše u Ustavu i to je sve što mogu reći”, rekao je Milanović.

Dodao je da sama činjenica da ga Plenković u dva navrata ili barem jednom nije zvao govori o tome da to baš i nije uobičajeno.

O vojnim zrakoplovima: “Ne može biti jeftino, ali može biti preskupo”

Što se tiče njegovih izjava oko nabave vojnih zrakoplova, Milanović je podsjetio da je samo rekao da su nam Amerikanci kao dugoročni strateški partneri netko od koga bi bilo najlogičnije kupiti avione, ali da se oni moraju jako potruditi da nam daju razloge za to – a ti razlozi su navedeni u uvjetima natječaja. Poručio je da će Vlada imati njegovu podršku.

“Isto sam tako rekao da ću Vladu podržati koju god odluku od mogućih odluka donese, a tih odluka je malo”, poručio je.

Milanović je rekao da će tko god ne prođe, a smatra da je trebao, biti neugodan i misliti da je oštećen.

“I zato Vlada, ako donosi odluku, mora tu odluku donijeti odmah. To je odluka za 30 godina”, dodao je.

Milanović smatra da nabava aviona nije prioritet jer bismo to inače riješili prije deset godina.

“Ali to je sad već dogorjelo do noktiju i sad se samo radi o tome hoćemo li ići u nabavku ili ne.”

Poručio je i da Hrvatskoj trebaju ti zrakoplovi te da će cijena vjerojatno biti bitna determinanta.

“Ne može biti jeftino, ali može biti preskupo”, dodao je Milanović.

‘Ne vidim načina da se Dayton promijeni bez nasilja’

“Dayton je takav kakav je i ne vidim uopće načina da ga se promijeni bez nasilja. Ne mislim na rat. Mislim naprosto na mentalno i svako drugo nasilje koje u BiH, to svatko zna, nikada nije prolazilo. I uvijek je izazivalo još veće nasilje. Vi ne možete bosanski sustav, bosanskohercegovački okvir promijeniti bez volje konstitutivnih naroda.

To su Srbi, koji imaju Republiku Srpsku koja je donesena, to ne možete poništiti. Mogu ja o tome misliti što god hoću, prošlo je 25 godina. Imate Srbe, čiji predstavnici govore svašta, ali imaju nekakva prava. Imate Hrvate – da, Hrvati postoje, kao i Bošnjaci, postoje, ne možemo se praviti da ne postoje – koji su nezadovoljni u toj državi. Je li to neka tajna? Jesam li ja nacionalist ili šovinist ako to kažem?

To je sad problem onih koji se sa mnom ne slažu što će to meni jako teško reći, mada će mi to reći, već i govore. Neka se ne zanose da će bilo kakve strateške odluke o ičemu biti donošene bez suglasja triju konstitutivnih naroda, i to nije nikakav srednji vijek, i bez toga nema građanske države. Dakle, još jednom govorim – građanska država je daleki, daleki san, i to je lijepa stvar, ali prvo sapun, onda parfem”, istaknuo je Milanović.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.