Nakon jučerašnje izvanredne konferencije za novinare građanske inicijative U ime obitelji na kojoj je rečeno da s obzirom na pritiske kojima su izloženi volonteri i sve pokušaje političkih kasti u Hrvatskoj da zaustave izjašnjavanje birača, njihova je procjena da ako se nastavi ovim tempom, do nedjelje neće sakupiti dovoljno potpisa da bi se mogao raspisati referendum o promjeni izbornog sustava, u HRT-ovoj emisiji Studio 4 o toj temi su govorili Anđelko Milardović s Instituta za europske i globalizacijske studije te stručnjak za odnose s javnošću Krešimir Macan.
Velikim političkim akterima nikakva promjena ne odgovara
Milardović je kazao kako se iz medija se da iščitati da se radi o pritiscima medija, a preko volontera može se doznati da se radi o pritscima aktera velikih političkih stranaka kojma ne odgovara nikakva promjena izbornog zakonodavstva.
Pitanje što bi bilo s vrhovima političkih stanaka kada bi došlo do promjene izbornog zakona, rekao je Milardović te dodao kako vrhovi stranaka neće pristati na reformu, čak i da ta inicijativa dolazi iz tih političkih stranaka, to bi bilo stopirano i blokirano.
Podržavam sve inicijative i zakonske prijedloge koji su išli na saborsko razmatranje, koji su na pragu promjene izbornog zakonodavstva, istaknuo je Milardović.
“Da ima pameti i razuma u ovoj zemlji, snage bi se mogle udružiti i iznijedriti primjeren izborni sustav, koji bi djelovao na neki način bolje nego ovaj”, rekao je Milardović istaknuvši kako zagovara dekonstrukciju takvog postojećega stanja.
Milardović je zapitao što sada i oporba i vladajući dobivaju konzerviranjem postojećega stanja kada je društvo u totalnoj krizi.
Macan kaže kako je protiv paketa, u kojem, osim preferencijalnoga glasovanja, za koje tvrdi da su “većinom svi”, je i promjana izbornih jedinica, praga i zabrana zajedničkih kandidacijskih listi stranaka.
Ta zabrana je za Macana je sporna, jer tvrdi da bi dovela do fragmentiranosti u Saboru. “I do sada smo imali kao stabilni sustav pa su opet manjinci mogli od Vlade tražit bilo što, onda smo imali trgovin, a u ne interese države koji su se štitili, rekao je Macan.
Milardović je kazao kako znamo kakva je politika i našoj simuliranoj demokraciji sve je doista moguće, a u zemlji koja ima silaznu tendenciju, ne postoji volja niti konsenzus o izbornom zakonodavstvu, koje je rak rana hrvatskog društva.
“Dvije dominantne stranke blokiraju bilo kakvu inicijativu, kojom bi se to zakonodavsto promijenilo. Ako se na ovakav način pokazuje vladavina ove grupacije i buduća vladavina će biti vrlo slična, bez obzira na svjetonazorske razlike”, istaknuo je Milardović dodavši kako se na ovaj način se dalje više ne može, jer je ovaj politički sustav potrošen.
Macan je kazao kako je “nezgodan momenat u kojemu se krenulo u ovu referendumsku inicijativu” jer idu predsjednički izbori. Puno toga se poklopilo i zakompliciralo, kazao je Macan dodavši kako zato Željka Markić nije imala sretne zvijezde kao zadnji put i nudivši prekompliciratn paket nije se mogla probit javnost.
HDZ i SDP su protiv, a bez podrške HDZ-a ne može provesti referendumska inicijativa se ne može provesti, jer istomišljenici Željke Markić na izbroima dobivaju do pet posto, smatra Macan.
Milarodvić je zaključio kako u konačnici sve inicijative za promjenu izbornog zakonodavstva štete objema velikim strankama i SDP-u i HDZ-u, i postoji tiha koalicija obje strane, uz naravno asistenciju akademske zajednice-Fakulteta političkih znanosti i drugih fakulteta.
Macan je kazao kako se slažemo da je preferencijalno glasovanje dobro i vidjeli smo kako razbija monopol predsjednika stranaka na europarlamentarnim izborima. Da je to bilo jedino pitanje možda bi referendum i uspio, smatra Macan.
Profesorica Mirjana Kasapović kazala je kako plebiscitarni populizam ne može uroditi ničim dobrim, što je Macan komentirao kako bi radije pustio narod da odluči nego da odluči politika jer narod uvijek nepogrešivo bira manje zlo.
Milardović je zapitao da što ako je kriza parlamentarne demorkacije, kriza predstavništva, pad povjerenja u političku klasu i ako se ništa ne može promijenit. U političkoj teoriji demokracije postoje dva modela: predstavnička demokracija i direktna demokracija, a referendumi su dio direktne demokracije.
“Ako nešto ne funkcionira nameće se pitanje izbora drugoga modela, svejedno je kako ćemo to zvati”, kazao je Milardović dodavši kako naravno postoje i nedostaci direktne demokracije
Zaključak je da će narod odlučiti, a do nedjelje ćemo vidjeti što, kazala je voditeljica Ružica Renić Andrijanić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
