Milka Planinc je bila prva žena na čelu totalitarnog režima. Iza Titove smrti, ona je četiri godine obnašala ‘funkciju’ predsjednice Vlade Jugoslavije, od 1982. do 1986. godine.
Prije toga je, nakon smjena i zatvaranja ‘nepogodnih Hrvata’ u Hrvatskom proljeću, čak 11 godina obnašala dužnost prvog čovjeka Komunističke partije Hrvatske. A ekstremno lijeva stranka Možemo sada joj želi dati ulicu u Zagrebu.
Za generacije rođene u bivšoj Jugoslaviji pedestih i šezdesetih Milka Planinc je jedan od simbola Komunističke partije i poznati lik s televizijskih ekrana. Ali mlađim generacijama koje su stasale 1990-ih godina njeno lice gotovo je nepoznato, pisao je BBC
Prva žena na čelu države u totalitarnom režimu
Bila je prva žena u povijesti na mjestu predsjednika vlade neke komunističke ili druge totalitarne države.
Bila je predsjednica Saveznog izvršnog veća (SIV – nekadašnji naziv za vladu komunističke Jugoslavije) cijeli mandat od 1982. do 1986. godine.
„Ona je jedna sjajna žena, jugoslavenski orijentirana, mada je uletjela na to mjesto kada su počeli da razaraju Jugoslaviju. Došla je za premijera kao radnik Partije, ali je bila nevjerojatno inteligentna i vrlo brzo je učila. Kada je bio netko da joj objasni ona je shvaćala puno brže nego cijeli taj SIV koji je sjedio tamo”, kaže za BBC njen nekadašnji bliski suradnik iz Srbije ekonomist Stojan Stamenković.
Mandat Milke Planinc obilježile su brojne mjere štednje, jer je “potrošački raj” sedamdesetih u Jugoslaviji gotovo preko noći prekinula kriza i nestašice svega početkom osamdesetih.
To je bila posljedica rasta državnog duga, a poklopilo i sa smrću komunističkog lidera Josipa Broza Tita 1980. godine.
Tito je na čelu SIV-a, savezne vlade, bio od 1953. do 1963.
Visoke ‘funkcije’ partizanske komesarke
Nakon Drugog svjetskog rata, u vrijeme boljševičkog režima, Milka Planinc je obnašala mnoge visoke funkcije u totalitarnoj državi.
Godine 1949. staje na čelo Agitpropa za Trešnjevku, nakon čega slijedi njezin uspon u političkom životu SR Hrvatske i SFR Jugoslavije.
Agitprop je kratica koja je nastala povezivanjem riječi agitacija i propaganda, i označava propagandno djelovanje totalitarnih režima, prvenstveno komunističkih, u svim segmentima društva i života ljudi. To podrazumijeva djela umjetnosti, pamflete, igrokaze, filmove, medije, obrazovanje, kulturu, sport, gospodarstvo i sve dijelove života koji su povezani s političkom porukom totalitarnih režima. Izraz agitprop nastao je u Staljinovom SSSR-u i skraćenica je za državni “odjel za agitacije i propagande” .
Nakon toga slijedi uspon bivše partizanske komesarke iz 11. dalmatinske brigade:
- politički sekretar “Općinskog komiteta Saveza komunista Trešnjevke”;
- predsjednica “Narodnog odbora Trešnjevke” 1957;
- načelnica “Sekretarijata za prosvjetu i kulturu Narodnog odbora Zagreba”, 1961-1963;
- organizacijski sekretar “Gradskog komiteta Saveza komunista Zagreba”, 1963;
- republički sekretar za “Školstvo i obrazovanje u Izvršnom vijeću SR Hrvatske”, 1963-1965;
- predsjednica “Odbora za prosvjetu, nauk i kulturu Republičkog vijeća Sabora SR Hrvatske”, 1965-1967;
- predsjednica “Republičkog vijeća Sabora SR Hrvatske”, 1967-1971;
Čelnica zloglasne Komunističke partije Hrvatske čak 11 godina
Nakon sloma Hrvatskoj proljeća od strane Beograda i Srbije, Milka Planinc dolazi na čelnu poziciju Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske (SKH) odakle, na prijedlog Josipa Vrhovca, daje uhapsititi Franju Tuđmana, Dražena Budišu, Šimu Đodana, Marka Veselicu, Vladu Gotovca i druge borce za ljudske slobode u totalitarnom režimu.
Ova rođena Drnišanka iz Žitnića, djevojački Milka Palada, je na poziciji prvog čovjeka Komunističke partije bila je 11 godina, od 1972 do 1983. godine, kada je nasljeđuje još jedan partizan iz Dalmacije – Jure Bilić. Prije Milke Planinc na toj poziciji je bila Savka Dabčević Kučar, koja je smijenjena u vrijeme Hrvatskog proljeća. Prije Savke dugo je na toj funkciji bio zloglasni Vladimir Bakarić, koji je na to mjesto došao još u ratu 1944. i ostao do 1969. godine, punih 25 godina, u vrijeme najvećeg terora i nasilja nad ljudima.
Tako su Vladimir Bakarić i Milka Planinc zajedno bili prvi ljudi zloglasne Komunističke Partije čak 36 godina, te su najbitnije obilježili vrlo teška vremena za hrvatski narod: kao ljudi na čelu totalitarnog režima koji je uskraćivao ljudska, nacionalna i druga prava.
Treba reći da je vrh Komunističke partije, a osobito njeni čelnici, bili upoznati i kontaktirani prilikom brojnih djelovanja UDBA-e, kako u Hrvatskoj, tako i u inozemstvu.
Zloglasna tajna komunistička služba UDBA bila je zapravo produžena ruka Komunističke partije, na čijem je čelu bila Milka Planinc. Za koju ekstremna ljevica iz Možemo traži ulicu u Zagrebu, glavnom gradu koji je bio mjesto najvećih pokolja partizanskih zločinaca.
Jezoviti popis partizanskih stratišta i mučilišta u Zagrebu i okolici
