Ministar Miljenić: Smanjio se broj zatvorenika, kapacitet zatvora povećao, ali i dalje imamo opterećenja

Foto: fah

Ministar pravosuđa Orsat Miljenić izjavio je u utorak u Lepoglavi, nakon obilaska tamošnje kaznionice s članovima saborskog Odbora za pravosuđe, da je situacija u hrvatskim zatvorima puno bolja nego prije tri godine što se tiče kapacitiranosti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Miljenić je rekao da se u zadnje tri godine od 5.200 došlo na 3.663 zatvorenika, a da je kapacitet zatvorskog sustava dignut na 3.900. No, dodao je, iako je ukupna brojka i više nego usklađena, još uvijek postoji problem u zatvorenim odjelima gdje je još uvijek iznad 100 posto opterećenja, pa se i tu sada radi na povećanju kapaciteta.

Izmjene Kaznenog zakona su pomogle

Razloge smanjenja broja osoba na izdržavanju kazne ministar vidi u izmjeni Kaznenog zakona, odnosno uvođenju sustava probacije te drugačijim radom unutar sustava gdje se sve više osoba, koje zadovoljavaju uvjete, šalje u poluotvoreni sustav koji ih priprema za izlazak na slobodu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Miljenić je potvrdio odustajanje od gradnje nove kaznionice u Šibeniku, jer je riječ o projektu koji je financijski nemoguć u ovom trenutku – “teži” je od milijardu kuna. Istaknuo je kako razvoj zatvorskog sustava treba promatrati na način da se ide u gradnju manjih zatvorskih jedinica. Ocijenio je i kako se razina sigurnosti zatvorskog sustava, s postojećim financijskim sredstvima, održava na zadovoljavajućoj razini, dugovi su svedeni na minimum, a dosta je novca uloženo u poboljšanje uvjeta, “koji nisu idealni, ali se ide na bolje”.

Istaknuo je kako je smanjenjem broja zatvorenika smanjena i potreba za zaposlenicima u zatvorskom sustavu. “Po sistematizaciji nedostaje oko 30 posto stražara. Dio toga se kompenzira kroz prekovremene sate, a dio na druge načine, no zbog toga nema ekscesa”, zaključio je Miljenić.

Pritužbe zatvorenika i loše stanje u zatvorima

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ministar novinarima nije znao reći točan broj pritužbi zatvorenika, iako zna da ih ima jako puno, ali ih je najveći broj odbijen. One prihvaćene najviše se odnose na vremena prekapacitiranosti zatvorskog sustava.

U obilasku Kaznionice u Lepoglavi bila je i pučka pravobraniteljica Lora Vidović, koja je napomenula kako se već godinama ukazuje na loše stanje u zatvorima, iako svjesna da to nije stvar koja se može rijepiti preko noći. Nažalost, dodala je, Hrvatska još uvijek ne može zatvorenicima osigurati uvjete od četiri četvorna i deset kubičnih metara po zatvoreniku, ali da na tome treba raditi. Potrebnim smatra i nadzor nad kvalitetom pružanja zdravstvene usluge u zatvorima izdvojiti iz sustava pravosuđa te uključiti u sustav zdravlja.

Član saborskog Odbora Josip Kregar rekao je kako se vide ozbiljna nastojanja da se smanje ne samo incidenti, nego i frustracija zatvorenika koji smatraju da imaju prava, ali da ih ne mogu realizirati, zbog čega i pišu tužbe. “Stekao sam dojam da su otklonjene neke od stvari na koje smo upozoravali”, kazao je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Upravitelj Kaznionice Mladen Posavec rekao je da kaznu u Lepoglavi u ovom trenutku izdržava 587 zatvorenika, zaposleno je 410 službenika, od čega 240 stražara. Što se tiče zatvorenika, više od 150 njih je s kaznama većim od 15 godina, dok je onih s dugotrajnom kaznom zatvora oko 80, a prosječna je kazna 12 godina zatvora.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.