Esejski dio državne ne mature neće se pisati u svibnju, upisi prvašića odgađaju se do daljnjega, a od provjere znanja koje su uvele mnoge srednje škole kako bi u svoje razrede upisale najbolje srednjoškolce ove će godine morati odustati.
Što se još mijenja u školama, kako će se ocjenjivati, što je s u potresu razrušenim školskim objektima u Zagrebu i koji to zakon zapravo regulira obrazovanje u nepredvidivim situacijama kakva je ova koronakriza koju upravo proživljavamo. Na ta pitanja za Večernji list odgovarala je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, pokušavši ublažiti kritike na svoj račun.
Prenosimo dio intervjua.
Sve je izglednije da će nastavna godina završiti online. Nastavnici čekaju vaše upute kako ocjenjivati učenike. Dakle, hoće li biti i online ispita i ispitivanja?
Važno je da se usredotočimo na bitno i rasteretimo učenike sporednih činjenica i informacija – vrednovanje i ocjenjivanje samo po sebi izrazito je zahtjevno i za njih su u redovitim edukacijama nastavnici pokazivali najveći interes. Dio vrednovanja sigurno biti online, nastavnici su dobili upute i primjere kako vrednovati učenike, kao i digitalne alate koji im mogu pomoći. Međutim, u prvom je planu podrška učenicima u učenju, a u drugom planu ocjenjivanje. Uputa o ocjenjivanju i vrednovanju uključuje situaciju da se nakon nekog vremena učenici vrate u škole, ali pokriva i scenarij da se školska godina treba završiti kroz nastavu na daljinu. Moj je zadatak da planiram i odlučujem tako da učenici i studenti ne budu zakinuti.
Matura se neće otkazati. No kada je izgledno da će se pisati?
Bilo kakva odluka o maturi ovisi isključivo o epidemiološkoj situaciji vezanoj uz koronavirus. Ono što danas mogu reći je da se esej iz hrvatskog jezika neće pisati u svibnju, a sve ostale scenarije paralelno pripremamo kako bismo bili korak ispred razvoja epidemiološke situacije. Matura predstavlja završnost za učenike gimnazija, nju se ne može otkazati bez izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju u Saboru. Sve drugo ugrozilo bi regularnost ove školske godine za maturante.
Što je s ocjenjivanjem na maturi – hoće li se prije ispita proći testovi pa ako obuhvaćaju gradivo završnih razreda takva pitanja poništiti ili automatizmom priznavati?
Nastava na daljinu predstavlja oblik nastave i naglasak za maturante je baš na pripremi za maturu, matura obuhvaća sve godine školovanja, a ne samo posljednjih nekoliko mjeseci. Međutim, iako su ispiti državne mature već pripremljeni, nisu uklesani u kamen.
Jesenski rok mature na ruku ide i studentima – i oni bi stigli završiti akademsku godinu. Kakva je situacija na sveučilištima, što s njima dogovarate?
Vodimo konzultacije s kolegama sa sveučilišta i inzistiram da se nastava na daljinu redovito provodi. Eventualna odgoda ispita državne mature koja bi utjecala na rokove upisa na visoka učilišta bit će raspravljena i s rektorima i s dekanima. Međutim, treba biti jasno da ako se zbog epidemiološke situacije neće moći provesti državna matura, još manje će biti moguće da učenici idu po Hrvatskoj i polažu prijamne ispite na visokim učilištima. Neki fakulteti računaju da će ispite obaviti uživo, a budući da akademska godina traje do 30. rujna, oni imaju ipak više vremena nego škole.
Moja je preporuka da se ipak orijentiraju na nastavu na daljinu i da angažiraju studente. Upute za vrednovanje i ocjenjivanje sadrže i dio koji se odnosi na preporuke za visoko obrazovanje. Sada je izuzetan trenutak da učenicima pokažemo da uče radi znanja, a ne za ocjene, no je li sustav spreman za to? Ipak postoje nastavnici koji su i u prva tri tjedna previše opteretili djecu zadacima? Svima je ova situacija nova i moramo imati razumijevanja i strpljenja dok se svi ne uhodaju. Svjesni ovoga što navodite, poslali smo preporuku s oglednim primjerima kako bi trebao biti organiziran jedan dan nastave na daljinu.
Ta preporuka nastavnicima, roditeljima i učenicima može služiti kao svojevrsni orijentir. Iako većina nastavnika radi odličan posao, na čemu im čestitam i zahvaljujem, ipak ima i onih koji previše opterećuju učenike, kao i onih koji se dovoljno ne trude u nastavi na daljinu. Pritom treba razumjeti da je riječ o izvanrednoj situaciji, ali i prilici da napravimo i iskorak u tome da razvijamo ono što je važno, a ne ono što je lako i uobičajeno. U kategoriju uobičajenog stavljam učenje činjenica za ocjenu, a da nakon nekog vremena učenici više ne znaju ni te činjenice, a nemaju ni neku vještinu za život. Puno je važnije, primjerice, znati objasniti uzroke i posljedice Drugog svjetskog rata nego sve datume, bitke i generale. Sad u nastavi na daljinu učenici bez problema reproduciraju činjenice i to se ne može ocjenjivati, već treba ipak razmisliti o tome kako iskoristiti njihovu kreativnost i istraživački duh da se radi na rješavanju problema, povezivanju i razumijevanju.
Uz koronavirus, problem je i potres. Uništeno je mnogo obrazovnih ustanova u Zagrebu i okolici. Što je s maturantima čije su škole urušene i neupotrebljive? Gdje će, kako i kada oni dobiti obavijest o pisanju mature budući da u svoje školske zgrade ne smiju?
U Zagrebu ima dosta drugih raspoloživih prostora u kojima se može organizirati pisanje mature. Puno je veći problem obnova škola i briga o dobrobiti učenika.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
