“U središtu Sinja, u neposrednoj blizini dječjeg vrtića i škole, operateri su postavili bazne stanice na dimnjaku bivše pekare, na udaljenosti manje od 10 m od stambenog objekta. Time su grubo i bahato prekršili članak 97 GUP-a Sinj koji navodi ‘Bazne stanice mobilne telefonije se postavljaju na udaljenosti od minimalno 50 m od postojećih građevina.’ Prekršili su i članak br. 1 Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama, jer se u njemu izrijekom propisuje kako se građevine, koje se postavljaju temeljem navedenog Pravilnika, a to uključuje i bazne stanice, ne smiju projektirati ni postavljati ako je to protivno prostorno planskoj dokumentaciji.“, upozorava zastupnik Mosta Miro Bulj.
Njegovo priopćenje donosimo u cijelosti.
“Na to sam dopisima upozorio Ministra graditeljstva i prostornog uređenja, gospodina Predraga Štromara, Glavnog državnog inspektora, gospodina Andriju Mikulića kao i Predsjednika Vijeća HAKOM-a, gospodina Tonka Obuljena te zatražio njihovo postupanje.
Dobio sam jedino odgovor od gospodina Obuljena, u kojem tvrdi da je određivanje udaljenosti između antenskih prihvata i postojećih građevina u suprotnosti s uredbom Vlade o mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i u suprotnosti s člankom 25 ZEK-a kojim je propisano da su jedinice lokalne i područne samouprave obavezne planirati elektroničku komunikacijsku infrastrukturu na način da se ne ograničuje razvoj elektroničke komunikacijske mreže.
Gospodinu Obuljenu skrenuo sam pozornost na drugi dio članka 25 ZEK-a, u kojem piše kako jedinice lokalne samouprave kod planiranja elektroničke konmunikacijske infrastrukture, osobito MORAJU ZADOVOLJITI ZAHTJEVE ZAŠTITE LJUDSKOG ZDRAVLJA, ZAŠTITE PROSTORA I OČUVANJA OKOLIŠA.
U GUP Grada Sinja uneseni su radijski koridori prema Objedinjenom Planu HAKOM-a, odnosno ucrtani „krugovi“ promjera 3 km unutar kojih se može postaviti antenski stup, čime je ispunjen uvjet ne ograničavanja razvoja elektroničke komunikacijske mreže. Propisivanjem minimalne udaljenosti od 50 m od susjednih kuća ispunjen je uvjet zadovoljavanja zaštite ljudskog zdravlja, prostora i očuvanja okoliša.
Upozorio sam gospodina Obuljena da je njegova tvrdnja kako JLS ne smiju propisivati udaljenost bazne stanice od stambenih prostora, povreda čl. 19. Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi te povreda članka 4. Zakona o potvrđivanju Europske povelje o lokalnoj samoupravi. Ta je tvrdnja u suprotnosti s točkom br. 8.4.4 Rezolucije 1815(2011) Vjeća Europe kao i točkom br. 8. Rezolucije EU Parlamenta 2008/211(INI), koje naglašavaju kako se antenski sustavi baznih stanica ne bi smjeli postavljati samo prema interesima operatera, nego u suglasnosti s lokalnom samoupravom i lokalnom zajednicom.
U Uredbi Vlade na koju se gospodin Obuljen poziva navodi da se antenski prihvati, koji se postavljaju na postojeće građevine, ne planiraju u dokumentima prostornog uređenja, što je razumljivo i logično jer teško bi bilo unaprijed planirati krovove na koje će jednog dana doći krovni prihvati, ali u Uredbi ne piše da JLS nemaju pravo propisati kriterije za postavljanje antenskih prihvata. Skrenuo sam pozornost gospodinu Obuljenu da je navedena Uredba iz 2012 g., a primjerice, Prostorni Plan Istarske županije, u kojem je propisana sigurnosna udaljenost baznih stanica 400m od škole i vrtića, kao i GUP Zagreba, koji propisuje najmanju visinu antenskih stupova 12 m iznad svih zgrada u krugu 100 m, doneseni su četiri godine kasnije, 2016 g, i to uz suglasnost HAKOM-a. Da je točno tumačenje kako Uredba Vlade ukida JLS mogućnost propisivanja sigurnosne udaljenosti, operateri bi pravnim načinom ishodili ukidanje svih prostorno planskih dokumenata u kojima su propisane sigurnosne udaljenosti.
Proizvoljno, selektivno i tendenciozno tumačenje članka 25 ZEK-a i čl.5. st.9 Uredbe Vlade razumljivo je ako se radi o teleoperaterima koji se bore za svoj profit. Neugodno me iznenadilo da isti pristup ima i Predsjednik Vijeća HAKOM-a.”, ocjenjuje Bulj.
Loading...
Reload document 
Open in new tab
Loading...
Loading...
Izvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.