O Termo elektrani Peruća raspravljalo se u HRT-ovoj emisiji „Otvoreno“ te su gosti nastojali odgovoriti na pitanje bi li plinska elektrana ugrozila Perućko jezero i rijeku Cetinu? Dok jedni tvrde da će doći do zagađenja pitke vode, s druge strane se potiče velika investicija koja će vratiti ljude u cetinsko područje. Osim TE Peruća, govorilo se i o terminalu za ukapljeni plin u Omišlju za koji mnogi napominju kako može narušiti ekološku ravnotežu Kvarnerskog zaljeva.
Povjerenstvo je srušilo Studiju utjecaja na okoliš nove plinske elektrane na Perući. No oprečni stavovi fizičara Mislava Cvitkovića i sveučilišnog profesora ekologije Tarzan Legovića su ostali. Dok Cvitković smatra da je ekološko pitanje kod projekta elektrane vrlo izraženo jer bi došlo do zagrijavanja Peruća i Cetina, Legović ističe da Hrvatskoj osim elektrane na Perući treba još nekoliko elektrana, a da do zagrijavanja ne bi dolazilo jer bi se elektrana automatski ugasila ako bi zagrijavanje bilo veće od 2 stupnja Celzijusa.
Cvitković ističe kako je ovaj projekt i ekonomski neisplativ.
„Prosječna cijena plina na tržištu 2016. godine je 30 eura po megavatsatu. Cijena plina za jedan MWh u ovoj elektrani je 52 eura zbog korisnosti elektrane kakva je. (…) Samo gorivo za proizvesti jedan MWh struje u ovoj elektrani je 40% skuplji, bez svih drugih troškova“, kaže Cvitković.
„Ovaj projekt se nalazi na Perući, Cetini koji su najveći hrvatski nacionalni strateški resurs pitke vode. Nijedna država u Europi ne bi dozvolila gradnju ovolikog energetskog objekta, čak ni hidroelektrane više ne dozvoljavaju, na pitkim vodama. Čisto zato jer je pitka voda temeljni resurs svake države u 21. stoljeću“, zaključio je Cvitković.
Legović smatra da su sve teze koje je Cvitković iznio neistinite. Kaže kako one služe samo za zastrašivanje naroda. Da su se gašenjem projekta plinske elektrane na Peruči skupljali politički bodovi za MOST nezavisnih lista, smatra Legović.
Da su termo elektrane na plin važan tranzicijski energent koji stabilizira prilično nestabilne obnovljive izvore energije. Potrebne su vršne termo elektrane kako bi balansirale taj sustav, misli Mirela Holy. No problem kod projekta elektrane na Perući vidi u činjenici da na trasi predviđenog plinovoda nema velikih potrošača.
Bivša ministrica zaštite okoliša smatra da strateške projekte u Hrvatskoj ne zaustavljaju ekološke udruge nego loša priprema tih velikih projekata. Kao primjer je izdvojila i projekt LNG terminala na Krku.
„O isplativosti tog projekta, ne može se govoriti dok ne dođu obvezujuće ponude za zakup kapaciteta“, smatra predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin, Dalibor Pudić.
Zamjerke na sadašnju verziju strateškog energetskog projekta LNG terminala na Krku ima Udruga Eko Kvarner. Njen predsjednik, Vjeran Piršić ističe da je recentna Uprava vratila projekt u zonu neprihvatljivosti jer bi se more koristilo za reuplinjavanje, ali i klor.
Emisiju u cijelosti pogledajte u nastavku:
