Hrvatsko gospodarstvo trebalo bi ove godine porasti 2,9 posto i blago usporiti u 2018. godini, procjenjuje Međunarodni monetarni fond (MMF) u utorak u najnovijim prognozama, poručujući ujedno da je ciklički oporavak gospodarstva na globalnoj razini prilika za raspodjelu njegovih plodova među građanima.
MMF je u aktualnom izvješću potvrdio procjenu ovogodišnjeg rasta hrvatskog gospodarstva iz travnja. U 2018. godini hrvatsko bi gospodarstvo po novim procjenama MMF-a trebalo porasti 2,7 posto, čime je procjena iz travanjskog izvješća podignuta za 0,1 postotni bod.
Prošle je godine hrvatsko gospodarstvo poraslo tri posto, čime je MMF također povisio travanjsku procjenu za 0,1 postotni bod.
Potvrđena je i procjena ovogodišnje inflacije u Hrvatskoj od 1,1 posto, Iduće godine rast cijena trebao bi blago ubrzati, na 1,2 posto, u odnosu na 1,1 posto koliko je trebao iznositi prema procjeni MMF-a iz travanjskog izvješća.
Prošle su godine potrošačke cijene u Hrvatskoj pale 1,1 posto, kao što su u MMF-u procijenili i u travnju. Potvrđene su i procjene stope nezaposlenosti koja bi tako ove godine trebala iznositi 13,9 posto, te kliznuti na 13,5 posto u 2018. godini. Prošle je godine prema potvrđenim procjenama iznosila 15,0 posto.
Višak u tekućoj bilanci plaćanja Hrvatske iskazan udjelom u BDP-u trebao bi ove godine iznositi 3,8 posto, čime je MMF povisio travanjsku procjenu za jedan postotni bod.
Procjena viška u idućoj godini podignuta je pak za 1,2 postotnih bodova, na 3,0 posto. U prošloj godini višak je prema procjenama MMF-a iznosio 2,6 posto, što je za 1,3 postotnih bodova manje no što su procijenili u travnju.
Dvostruko snažniji rast gospodarstava u nastajanju
U skupini europskih gospodarstava u nastajanju i onih u razvoju, u koju je MMF svrstao Hrvatsku, aktivnosti bi ove godine u prosjeku trebale porasti 4,5 posto, te usporiti na 3,5 posto u 2018. godini.
Najsnažnije bi u toj skupini trebale porasti aktivnosti u Rumunjskoj, za 5,5 posto u ovoj godini, te usporiti u idućoj na 4,4 posto. Slijedi Turska s prognoziranim ovogodišnjim rastom od 5,1 posto, koji bi po izračunima MMF-a također trebao usporiti u 2018., na 3,5 posto.
U široj skupini tržišnih gospodarstava u nastajanju i onih u razvoju, koja uz europske zemlje obuhvaća i Zajednicu Neovisnih Država (ZND), azijska gospodarstva u nastajanju i razvoju, Latinsku Ameriku i karipsku regiju, Bliski istok, sjevernu Afriku Afganistan i Pakistan, te supsaharsku Afriku, gospodarske bi aktivnosti trebale porasti 4,6 posto ove godine, te ubrzati na 4,9 posto u 2018.
Razvijena bi gospodarstva ove godine u cjelini trebala porasti upola slabije nego ona u nastajanju i razvoju, za 2,2 posto, a iduće bi godine njihov rast trebao usporiti na dva posto.
Američki gospodarski rast trebao bi ove godine pratiti tempo skupine razvijenih gospodarstava ali bi iduće godine aktivnosti u najvećem svjetskom gospodarstvu trebale ubrzati na 2,3 posto. Time je MMF povisio srpanjske procjene za 0,1 odnosno 0,2 postotna boda.
Gospodarstvo eurozone trebalo bi ove godine porasti 2,1 posto i neznatno usporiti iduće godine, na 1,9 posto, čime je MMF povisio srpanjske međuprocjene za po 0,2 postotna boda.
Njemačko bi gospodarstvo pritom trebalo porasti dva posto ove odnosno 1,8 posto iduće godine. Francuska bi pak trebala bilježiti obrnuti trend te bi aktivnosti trebale ubrzati iduće godine na 1,8 posto, s procijenjenih ovogodišnjih 1,6 posto.
MMF je ujedno blago povisio procjene rasta svjetskog gospodarstva u ovoj i idućoj godini. Očekuju sada da će ove godine gospodarstvo porasti 3,6 posto, što je za 0,1 postotni bod više no što su procijenili u srpnju.
Iduće bi godine aktivnosti trebale neznatno ubrzati, na 3,7 posto, što je također za 0,1 postotni bod više no što su procijenili u srpnju.
“Rast ekonomskih aktivnosti u svijetu jača”, konstatiraju u MMF-u, upozoravajući ipak da oporavak nije potpun budući da je “rast i dalje slab u mnogim zemljama a inflacija u najrazvijenijim gospodarstvima ispod zacrtane razine”.
“Stoga dobrodošlo cikličko ubrzavanje globalnih aktivnosti pruža idealnu priliku za rješavanje ključnih regulatornih izazova, posebno podizanja potencijalnog BDP-a, pri čemu bi se trebalo voditi računa da njegovi plodovi budu ravnomjerno raspoređeni među građanima. Također bi trebalo izgraditi otpornost na rizike u smjeru slabljenje aktivnosti”, zaključuju u MMF-u.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
