Premijer Zoran Milanović ocijenio je danas da će se Vlada i mađarski MOL morati u pregovorima dogovoriti oko načina upravljanja Inom u cilju održivosti rasta te kompanije. O presudi Sanaderu u slučaju Ina-MOL rekao je da će imati određenu težinu u Hrvatskoj, ali u odnosima s MOL-om imat će onu težinu koju joj prida arbitraža, koja time nije obvezana. “Vidjet ćemo, nadam se da će to uzeti u obzir”, istaknuo je.
U emisiji Hrvatskoga radija “A sada Vlada” premijer Milanović kazao je da ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, kao šef pregovaračkog tima, ima njegovu punu podršku te dodaje da ministru nije lako jer je naslijedio “smeće od odnosa koje mu je netko ostavio”.
Vlada i MOL, dodaje premijer, moraju se dogovoriti oko načina upravljanja, u cilju održivosti rasta kompanije.
“Vrijednost dionice Ine je u interesu i ljudima u Budimpešti. To je i njihova imovina. Isto vrijedi i za onih 4-5 posto koje imaju naši mirovinski fondovi, dakle to je udio naših budućih mirovina. Tu je više interesa, mislim da ćemo morati malo hladnije glave više raditi”, ustvrdio je.
Vlada je vlasnik 44,84 posto Ininih dionica, MOL posjeduje 49,08 posto, a ostatak dionica imaju hrvatski mirovinski fondovi.
Prošle srijede održan je četvrti krug pregovora između Vlade i MOL-a te je dogovoreno da će se sljedeći krug razgovora održati do kraja mjeseca.
U ponedjeljak su, pak, u javnosti objavljeni podaci analize koju su napravili Vladini konzultanti, američka konzultantska tvrtka AT&Karney te Oil & Gas Consulting, koja ukazuje da je MOL nakon preuzimanja Ine hrvatsku stranu nepridržavanjem dogovora oštetio za 6,2 milijarde dolara.
Premijer Milanović budućnost Ine vidi u većoj angažiranosti kompanije “u upstreamu i istraživanju, javljanju na natječaje”, primjerice na ove natječaje za ugljikovodike.
“Kao da je tu jedan kronični manjak ambicije. To me najviše smeta, jer vidim da Ina tu zaostaje, a odluke u Ini zna se da ipak donose ljudi iz MOL-a većinom”, ističe premijer, koji takvo ponašanje ocjenjuje neobičnim. “Nudimo im – javite se na te natječaje. I javljaju se ljudi iz Amerike, velike firme, najveće svjetske kompanije, a iz Ine i MOL-a se ne javljaju. Neobično”, kazao je.
Na pitanje novinara hoće li se cijeli slučaj Ine razriješiti pravomoćnom presudom Vrhovnog suda u slučaju Ive Sanadera, koji je nepravomoćno osuđen da je primio mito kako bi MOL-u predao upravljačka prava nad Inom, Milanović odgovara: “Ta presuda će imati određenu težinu u Hrvatskoj, ali u odnosima s MOL-om imat će onu težinu koju joj prida arbitraža, koja time nije obvezana. Vidjet ćemo, nadam se da će to uzeti u obzir”.
Hrvatska je u siječnju protiv MOL-a podnijela arbitražnu tužbu Komisiji UN-a za međunarodno trgovačko pravo u Ženevi, kojom traži da se proglase ništetnim izmjene ugovora iz 2009. godine o upravljačkim pravima u Ini i glavni ugovor o plinskom poslovanju. Hrvatska traži i naknadu štete koja je nastala kao posljedica tih ugovora, potpisanih za vrijeme premijerskog mandata Ive Sanadera.
Koncem studenoga prošle godine, MOL je, pak, zatražio od Međunarodnog centra za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) da počne arbitražu protiv hrvatske Vlade zbog kršenja određenih obveza i postupaka u vezi s MOL-ovim investicijama u Hrvatskoj.
Premijer i predsjednik SDP-a Zoran Milanović drži da bi uspjeh Kukuriku koalicije na predstojećim izborima za Europski parlament bilo zadržavanje sadašnje “pozicije izjednačenosti” s glavnim političkim konkurentom.
Milanović je kazao kako bi uspjeh na europarlamentarnim izborima bio “održati poziciju koja je sada, a to je pozicija izjednačenosti”.
“U ovako teškoj situaciji, dvije i pol godine u mandatu, s tek prvim pokazateljima oporavka, biti izjednačen s političkim konkurentom, nije loše”, smatra Milanović.
Ocijenio je kako je “opasno” ono što se nudi kao “glavna alternativa” Kukuriku koaliciji. “To je kriminal, nepotizam, rođaštvo i to ljudi koji se ne mijenjaju. Ti isti ljudi koji su to radili s pozicija moći i vlasti dok su bili u bivšoj vladi… To su ljudi establishmenta, iz one vlade, koji sad vode stranku”, izjavio je Milanović. “Ti ljudi uopće se ne bi smjeli baviti politikom” jer su, ustvrdio je, “radili takve zlouporabe da se ne bi uopće smjeli baviti javnim poslom”.
Na pitanje kako će na rezultate europarlamentarnih izbora utjecati nedavna smjena Slavka Linića s mjesta ministra financija te konstantni pad popularnosti stranke, Milanović odgovara – “vidjet ćemo hoće li pomoći ili naštetiti”.
Napominje da Linić nije smijenjen radi dojma “nego zbog stava i principa i zbog toga da bi vlada mogla funkcionirati normalno”.
“A istina je voda duboka, kao što su neki govorili. Vrlo brzo će se pokazati što je točno, a što ne. Pri čemu, još jednom naglašavam, niti priželjkujem niti želim govoriti o bilo čijoj kaznenoj odgovornosti, ali o političkoj odgovornosti meni i vladi – da. To je moja dužnost, vidjet ćemo kako će ljudi reagirati”, kazao je.
Za povjerenje građana, pak, dodaje premijer, teško se izboriti. “Za to treba puno strpljenja i upornog rada, a vjerujem da će uporni rad Vlade ljudi prepoznati kad bude najvažnije, na europskim izborima te na parlamentarnima na kojima se odlučuje o duši i licu Hrvatske”, rekao je.
Odbacio je zahtjeve oporbe za prijevremenim parlamentarnim izborima, kazavši kako se oni ne raspisuju dok u Saboru postoji stabilna parlamentarna većina. “Dok imate podršku iz Sabora ne raspisujete izbore jer je to neodgovorno, to je bijeg”, rekao je.
Posljednje podatke koji govore o rastu industrijske proizvodnje, izvoza i potrošnje Milanović vidi kao pokazatelj dobrih trendova.
Ističe da će Vlada pružiti sve moguće uvjete onima u Hrvatskoj koji su spremni izaći na tržište Europske unije, a po pitanju reformi zdravstvenog, mirovinskog i obrazovnog sustava kaže kako je za njih potrebno vrijeme.
To su, rekao je, dugotrajni i mučni procesi gdje treba računati i na određenu razinu suglasja, “ne potpunog konsenzusa, jer to je nemoguće, ali tu treba vremena”.
“I nisam oduševljen s onim što smo napravili, ali mi nešto radimo, a naši prethodnici godinama nisu radili ništa i sustav se urušavao i upropaštavali su ga. Sada je teško, ali ipak radimo”, rekao je premijer.
Potvrdio je da će vlada u saborsku proceduru uputiti zakonske izmjene kojima će se pravo na puni iznos dužnosničke plaće po prestanku obnašanja dužnosti smanjiti sa šest mjeseci na tri mjeseca.
“Da, to je moj prijedlog, odnosno o tome je prije mene govorio Dragutin Lesar (Hrvatski laburisti). O tome smo nas dvojica razgovarali prije pola godine. Čini se da bi to bilo u redu”, rekao je Milanović.
Govoreći o najavljenom otpisu dugova građanima, premijer navodi da će se otpisivati mali dugovi, do deset tisuća kuna i to onima koji su, prema preciznoj evidenciji, socijalno ugroženi, koji nemaju imovine.
“Ne onima koji su ušli u dugove u nekretninskom biznisu, oni će ići u osobni stečaj”, dodaje.
Porez na kamate na štednju iznosit će 12 posto, i bit će jedan od najmanjih u Europi, a plaćat će se samo na ušteđevinu veću od pola milijuna kuna, napominje.
“Dakle, to se neće odnositi na najveći broj naših građana”, ističe Milanović.
Inicijativu predsjednika Ive Josipovića za sveobuhvatnim ustavnim promjenama Milanović vidi kao dobar doprinos debati o sadržaju Ustava, na koji i sam ima puno primjedbi, ali sumnja da se promjene Ustava mogu i provesti s obzirom na potrebnu dvotrećinsku većinu u Saboru.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
