Podgorica želi završiti pregovore s Bruxellesom do kraja 2026., ali prije članstva u Europskoj uniji mora riješiti niz pitanja s Hrvatskom – od Morinja i nestalih do broda „Jadran“ i granice na moru. Cilj joj je postati članicom Europske unije 2028. godine. No, put prema Bruxellesu vodi i preko Zagreba. Hrvatska, koja podržava europsku perspektivu Crne Gore, jasno poručuje da prije ulaska u EU treba riješiti otvorena bilateralna pitanja koja desetljećima opterećuju odnose dviju država.
> Crna Gora: Summit EU – Zapadni Balkan u Tivtu
Nakon posjeta europske povjerenice za proširenje Marte Kos Zagrebu, hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova upozorilo je da su dobrosusjedski odnosi jedan od ključnih političkih kriterija za članstvo u Europskoj uniji. Poruka Zagreba je da EU ne želi uvoziti bilateralne sporove među svoje članice te da je sada vrijeme za konkretne poteze.
> Janša: Marta Kos negira da je bila suradnica UDBA-e, to je problem
Otvorena pitanja koja Hrvatska očekuje riješiti
“Hrvatska je pokazivala stratešku strpljivost i razumijevanje, ali sada su potrebni odlučni koraci crnogorske vlade”, poručeno je iz MVEP-a.
Zagreb je izdvojio nekoliko pitanja koja smatra važnima za završetak europskog puta Crne Gore: obeštećenje hrvatskih logoraša zatočenih u Morinju, nastavak rada na pronalasku 14 nestalih osoba iz Domovinskog rata, procesuiranje ratnih zločina, rješavanje imovinskopravnih pitanja hrvatskih obitelji u Crnoj Gori, očuvanje spomen-ploče na mjestu bivšeg logora Morinj, promjena naziva bazena u Kotoru, nastavak razgovora o granici na moru, pitanje školskog broda „Jadran“.
> Brod Jadran: Trajni spor između Hrvatske i Crne Gore
Domovinski rat ostaje najosjetljivija točka odnosa
Najveći teret u hrvatsko-crnogorskim odnosima i dalje nosi razdoblje Domovinskog rata. Crna Gora tada nije bila neovisna država, nego dio zajedničke države sa Srbijom i dio političkog sustava koji je sudjelovao u agresiji na Hrvatsku.
U napadima na dubrovačko područje 1991. sudjelovale su snage Jugoslavenske narodne armije, uključujući i rezervni sastav mobiliziran na području Crne Gore. Za Hrvatsku je posebno osjetljivo pitanje odnosa prema Dubrovniku – gradu koji je tijekom Domovinskog rata pretrpio napade, granatiranje i ljudske žrtve.
Nakon obnove neovisnosti 2006. Crna Gora pokušala je napraviti politički odmak od ratne politike devedesetih. Crnogorski dužnosnici iskazivali su žaljenje zbog sudjelovanja dijela crnogorskih građana i struktura u ratnim događajima. Međutim, u Hrvatskoj postoji ocjena da proces suočavanja s prošlošću još nije dovršen te da europski standardi podrazumijevaju jasnu odgovornost i poštovanje prema žrtvama.
> 6. prosinca 1991. – bombardirana uža i šira jezgra Dubrovnika
Morinj kao simbol suočavanja s prošlošću
Posebno osjetljivo pitanje je bivši logor Morinj kod Kotora. U tom objektu tijekom rata bili su zatočeni hrvatski ratni zarobljenici i civili. Za Hrvatsku pitanje Morinja nije samo povijesna tema, nego pitanje odnosa prema žrtvama i sjećanju na ratne događaje.
Spomen-ploča u Morinju postala je simbol šire rasprave o tome koliko je Crna Gora spremna otvoreno govoriti o vlastitoj ulozi u agresiji na Hrvatsku. Rješavanje tog pitanja imalo bi snažnu simboličku vrijednost jer bi pokazalo spremnost na europski pristup prošlosti – bez kolektivne krivnje, ali uz priznanje činjenica i individualne odgovornosti.
> Utakmica Primorca i Juga pod upitnikom zbog imena bazena po ratnom zločincu iz Morinja
Nestali i ratni zločini – pitanja koja ne smiju čekati
Među hrvatskim prioritetima posebno mjesto zauzima potraga za nestalim osobama. Četrnaest osoba nestalih tijekom Domovinskog rata i dalje je otvorena rana za njihove obitelji. Za njih to nije diplomatsko pitanje, nego pitanje istine i ljudskog dostojanstva.
Crna Gora poručuje da ostaje posvećena rasvjetljavanju sudbine nestalih, procesuiranju ratnih zločina i zaštiti prava svih žrtava. Upravo bi ta područja mogla biti prostor najbržeg napretka jer zahtijevaju prije svega suradnju institucija, a ne politička nadmetanja.
> Hrvatska traži još 1725 nestalih u Domovinskom ratu: Srbija i dalje ne želi surađivati
Crna Gora želi dijalog, Hrvatska traži rezultate
Crnogorska vlada odgovorila je Zagrebu porukom da će otvorena pitanja rješavati kroz “otvoren, kontinuiran i dobronamjeran dijalog”. Podgorica ističe da su neka pitanja već riješena te navodi napredak u položaju hrvatske manjine, radu međuvladinih tijela i razgovorima o nestalima, granici i brodu „Jadran“.
Crnogorsko Ministarstvo vanjskih poslova naglašava da pitanje granice na moru zahtijeva odgovoran proces jer je otvoreno više od tri desetljeća, dok se postojeći privremeni režim provodi bez većih problema.
Hrvatska danas nije protiv ulaska Crne Gore u Europsku uniju. Naprotiv, Zagreb smatra da bi članstvo Crne Gore pridonijelo stabilnosti regije. Ali hrvatska poruka je jasna: europska integracija nije samo usklađivanje zakona i gospodarske reforme. Ona podrazumijeva i sposobnost država da riješe otvorena pitanja sa susjedima.
Za Crnu Goru završetak pregovora s EU-om bit će test političke zrelosti. Za Hrvatsku će način na koji Podgorica riješi pitanja povezana s Domovinskim ratom biti pokazatelj koliko je spremna za novo europsko poglavlje.
Crna Gora želi u EU 2028. godine. Hrvatska joj na tom putu ne zatvara vrata, ali očekuje da prije ulaska budu riješena pitanja koja već desetljećima opterećuju odnose dviju država.
> Grlić Radman: Crna Gora politizira Jasenovac i produbljuje podjele
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.