Most o resetiranju javne uprave: ‘Mi porezni obveznici je financiramo, pa želimo da nam bude na koristi’

Foto: fah

Kako resetirati javnu upravu, povećati učinkovitost, racionalizirati procese i postići da javna uprava bude u službi građana te kako postati društvo prosperiteta i napretka, neka su od pitanja na koja su u četvrtak pokušali odgovoriti sudionici Mostova okruglog stola “Javna uprava, kako je resetirati”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Ako i jedan segment javnih politika utječe na građane u Hrvatskoj onda je to javna uprava koja mora biti servis građana i poduzetnika. Mi porezni obveznici je financiramo, pa želimo da nam bude na korist”, rekao je čelnik Mosta Božo Petrov.

Jurlina Alibegović: Javna uprava velik konzument javnog novca

Javna uprava je veliki konzument javnog novca, upozorila je znanstvena savjetnica na Ekonomskom institutu u Zagrebu i bivša ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegović.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Reforma javne uprave se ne može provoditi bez poštovanja bitnih pretpostavki za uspjeh koje se odnose na učinkovit mehanizam planiranja, koordinacije, provedbe, praćenja i vrednovanja postignutih rezultata i učinaka na život građana i poduzetnika.

Ministarstvo uprave, ističe, trebalo bi biti koordinativno tijelo zaduženo za sadržajno i operativno vođenje reformi, a Ured predsjednika Vlade trebao bi biti zadužen za političko vođenje, praćenje rezultata i komunikaciju prema svim dionicima i javnosti.

Profesor ustavnog prava i saborski zastupnik Mosta Robert Podolnjak upozorio je kako je teritorijalni ustroj uhvatio jake korijene i brojne interese onih kojima je stalo do njegova zadržavanja u preko 570 jedinica lokalne samouprave i županija.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Još 2016., kazao je, Most je pokrenuo svojim zakonskim prijedlogom najsadržajniji projekt racionalizacije u lokalnoj samoupravi te se založio za drastično smanjenje broja lokalnih političara i troškova lokalne politike i upravnu racionalizaciju kako bi građani dobili kvalitetnije lokalne usluge uz manje troškove.

Gradonačelnik Vrgorca Ante Pranić osvrnuo se na klijentelističku mrežu s kojom se susreo dolaskom na gradonačelničko mjesto.

“U Vrgorcu, malom gradu s oko 6500 stanovnika, u gradskoj upravi je bilo 20 zaposlenih. Imali su službenog vozača gradonačelnika, profesionalnog savjetnika gradonačelnika i čak četiri upravna odjela. U prvom radnom tjednu mandata uveo sam jedinstveni upravni odjel. Smanjen je broj službenika za 25 posto sustavom otpremnina za one koji se nisu mogli prilagoditi postavljenim radnim zadacima i kriterijima rada”, prisjetio se Pranić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

I sam je sa zaposlenicima 18 mjeseci bio na minimalcu jer je to, tvrdi, bilo jedino financijski održivo stanje.

Cvetojević: Promjena negativnog stava prema poduzetništvu

Učinkovita javna uprava ne znači samo smanjenje broja nepotrebnih činovnika i svih razina organizacije. Ona je ključ otključavanja potencijala društva, upozorio je poduzetnik Saša Cvetojević.

Smanjenje broja postupaka i procedura, te broja kontakata koje poduzetnik ima s upravom jedino su srednjoročno rješenje. Nužna je promjena negativnog stava prema poduzetništvu koji preteže u javnoj upravi, te prihvaćanje kako je poduzetnik korisnik, kupac i platilac usluge, a ne bezlična stranka u postupku, rekao je Cvetojević iznoseći vlastita iskustva.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Saborska zastupnica Mosta Sonja Čikotić upozorila je na važnost projekata za koje su osigurana sredstva EU-a.

“Izrađen je Akcijski plan u vrijednosti 880 milijuna kuna, ukupno 20 projekata. Nužno je provesti mjerljivost radnog učinka, objedinjavanje i ukidanje pojedinih postupaka, racionalizaciju poslovanja javnog sektora uz optimizaciju broja zaposlenih”, rekla je Čikotić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.