Subota, 15 ožujka, 2025
7.2 C
Zagreb
Pratite nas:
ANALIZA

Građana sve manje, državni aparat buja: Kakve veze inflacija ima s tim

Podijeli

Podijeli

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tko je kriv za inflaciju, pitanje na koje nitko nema jednostavan odgovor. Potrošnja države svakako utječe na gospodarsku klimu, a posljednjih godina država je itekako “poskupjela”. Dok je ljudi u državi sve manje, zaposlenih u državnoj upravi i institucijama sve je više. Uz to što ih je sve više, i plaće im kontinuirano rastu.

Posljednjih godina svjedoci smo sve lošije demografske slike. Broj stanovništva je u stalnom padu. Unatoč tomu, pod vodstvom premijera Andreja Plenkovića, državna uprava broji sve više zaposlenih.

>Polšak Palatinuš: Dok Trump kreće u pohod, kod nas se čeka taticu da nas spasi od zlih trgovaca

Odnos broja stanovnika i broja zaposlenih

Prema popisu iz 2021. Hrvatska je imala 3 871 833 stanovnika. U odnosu na Popis 2011. broj stanovnika smanjio se za 413.056 osoba ili 9,64 posto (4 284 889 stanovnika).

Suprotno tomu, posao u državi buja.

>Glas poduzetnika: Velika većina uzroka inflacije proizlazi iz odluka političara

Tako je do kraja rujna prošle 2024. godine zaposlenih u državnim tijelima i javnoj upravi bilo 242.023. Usporedbe radi u 2019. bilo je u istom sektoru bile je 232.087. Dakle u samo pet godina u državnom sektoru broj zaposlenih porastao je za oko 10.000.

Foto: snimka zaslona (2024.)

Iako nemamo točne podatke, DZS je izradio projekcije broja stanovnika. Prema njima 2019. godine u Hrvatskoj je živjelo 3 949 390 ljudi. U 2023. gotovo 90 000 ljudi manje (3 859 686). S obzirom na trendove možemo zaključiti da se broj stanovnika 2024. još smanjio. Ima li stoga tih 10 000 više zaposlenih u državnim tijelima i javnoj upravi potrebe i smisla povećanje zaposlenih ako je ljudi sve manje?

>Vanđelić o bojkotu: Vlada RH je prava meta takvog prosvjeda

Foto: snimka zaslona (2019.)

Primjer školstva

Na početku školske godine 2019./2020. u školske klupe sjelo je nešto više od 464.000 učenika osnovnih i srednjih škola. Od toga 318 tisuća osnovaca, od čega nešto više od 38.000 prvašića, te gotovo 146.000 srednjoškolaca. U prve razrede srednjih škola upisano je 40.000 učenika.

>Bojkot trgovina i uzroci inflacije: Jesu li baš za sve krivi ‘pohlepni trgovci’?!

U školsku godinu 2024./2025. krenulo je nešto više od 451.000 učenika osnovnih i srednjih škola. Oko 302.000 je osnovnoškolaca, a oko 150.000 učenika srednjih škola. Prvašića je upisano 35.700, a u prvi razred srednje škole upisano je 41.400 učenika.

>Kako se formiraju plaće u javnom sektoru i zašto zastupnici prozivaju Plenkovića da ne zna razliku između koeficijenta i osnovice?

Ukupno, u pet godina u školskim klupama imamo oko 13.000 manje učenika. S druge strane u obrazovnom sustavu imamo oko 3.500 više zaposlenih (2024. – 69.948, a 2019. – 66.438).

Zaposlenost u 2024. po ostalim sektorima

Prema podacima Ministarstva uprave na dan 30. rujna 2024. od ukupnog broja zaposlenih u u državnim tijelima i javnoj upravi 242.023 najviše zaposlenih je u zdravstvu – 72.724. Potom slijedi školstvo s 69.948 zaposlenih, te ministarstva s 17.052 zaposlenih.

Ukupno je u državnim tijelima 34.870 zaposlenih, a u javnim službama 184.795.

Kontinuirani rast plaća

U mandatu Vlade Andreja Plenkovića, osim što je porastao broj zaposlenih, njima su i plaće kontinuirano rasle. Tako su devet godina mandata plaće državnih i javnih službenika porasla gotovo 48 posto. Od siječnja do rujna 2024. prosječna mjesečna bruto plaća javnih i državnih službenika iznosila je 2.357 eura.

Uspoređujući početak mandata 2016. godine te rujan sljedeće godine kada će se plaće uvećati za dogovorenih tri plus tri posto, bruto plaća javnih i državnih službenika rast će za 99 posto.

>Vlada na Silvestrovo telefonski odlučila podići plaće državnih i javnih službenika

“Ako gledamo da je u istom razdoblju na razini godišnjeg prosjeka rast inflacije bio 30,2 posto, realan rast plaća je 52,8 posto”, poručio je Plenković na kraju prošle godine, odbacivši tezu da je inflacija pojela rast plaća.

Nenad Bakić objavio je kako je je država jedan od najvećih potrošača koji najviše generira inflaciju te da je od 2019. državni proračun porastao za čak 77 %.

Damir Vanđelić je upozorio da je povećanje troškova koje trpe građani u Plenkovićevoj odgovornosti otprilike 60 % objasnivši zašto “i ovaj Plenkovićev model štetan po tom pitanju”:
1) povećao je troškove upravljanja državom i to na teret zaduženja koje će plaćati oni izvan državne i javne službe,
2) izazvao je veću inflaciju i teret najsiromašnijima,
3) povećao je kompleksnost i neučinkovitost birokracije jer ako imate manje ljudi, više skupljih službenika, a servis je sve gori, znači da ste neučinkoviti, a to osjete građani i privatni sektor na svakom polju,
4) Smanjio je broj potrebnih radnika na tržištu.

Plenković povećava, Trump reže

I tako dok Andrej Plenković povećava broj državnih zaposlenika, unatoč tomu što je stanovnika sve manje, američki predsjednik Donald Trump dijeli otkaze kako bi smanjio troškove i povećao učinkovitost. Trump tako nudi poticaje svim saveznim zaposlenicima da daju otkaz. Očekuju se da će oko 10 % zaposlenika prihvatiti tu ponudu, što je oko 200 tisuća od sveukupno dva milijuna radnika koje savezna vlada zapošljava. Vjeruje se da bi ovi otkazni paketi mogli vladi uštedjeti do 100 milijardi dolara.

>Trump ukinuo DEI programe i osnovao ured za vladinu učinkovitost: Što to znači?

Trump je osnovao i Odjel za vladinu učinkovitost (DOGE), kojemu je na čelu Elon Musk. DOGE je odjel zadužen za poboljšanje produktivnosti učinkovitosti vlade

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Pročitaj više

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.

Pročitaj više

Frendica.hr

Glas naroda

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Povezani članci