Most predstavio svoje izmjene Ovršnog zakona

Most nezavisnih lista ne protivi se opsežnim izmjenama Ovršnog zakona, no smatra da njih ne treba čekati, nego prihvatiti izmjene koje u spomenutom zakonu predlaže Most, a omogućile bi da se po prvi put zaštiti dom, odnosno pravo na dom, istaknuto je u srijedu na Mostovoj konferenciji za novinare u Hrvatskom saboru.

Pozivam premijera i predsjednika Hrvatskog sabora da omoguće raspravu o konačnom prijedlogu izmjena Ovršnog zakona, poručio je predsjednik Mostova Kluba Miroslav Šimić, koji očekuje da Vlada idući tjedan dade mišljenje o Mostovu zakonu, da ga predsjednik Sabora potom stavi na dnevni red, te da se zakon donese.

Šimića brinu izjave da treba zanemariti Mostovu inicijativu i ići na opsežnije izmjene Ovršnog zakona. Kompletnu izmjenu ne treba čekati, nego prihvatiti našu koja će pomoći najugroženijim ovršenicima, a onda raditi na kompletnom zakonu, rekao je Šimić naglašavajući kako je izmjene na kojima inzistiraju formalno predložio Most, no u njihovoj izradi sudjelovao je i HDZ, te su one usuglašene.

Izmjene koje u Ovršnom zakonu predlaže Most usmjerene su na poboljšanje katastrofalnog položaja ovršenika, njima se prvi put štiti pravo na dom, kaže predsjednica Nadzornog odbora Mosta Sanja Mišević.

Osim uz izričitu dozvolu ovršenika, ne bi bilo moguće plijeniti nekretninu u kojoj stanuje, kao što ovrha ne bi bila moguća ukoliko glavnica duga ne prelazi 20 tisuća kuna, kaže Mišević i napominje kako bi se poboljšao i postupak ovrhe, pa bi Fina morala zadužnicu uputiti ovršeniku.

Dodgodi li se da ovršenik mora iseliti iz nekretnine, država bi mu morala osigurati najamninu za 18 mjeseci, s tim da ukupan iznos ne bi smio prelaziti devet prosječnih mjesečnih plaća.

Ovdje je riječ o sudbinama ljudi, ističe Mostov zastupnik Tomislav Žagar i “nesuvislim” naziva tumačenja da sada ne treba ići sa izmjenama kakve predlaže Most jer se rade sveobuhvatne.

Mostove izmjene Ovršnog zakona prvo su saborsko čitanje prošle koncem prošle godine, drugo čitanje u saborski je dnevni red uvršteno koncem travnja, neposredno pred razrješenje Bože Petrova (Most) s mjesta predsjednika Sabora.

Krajem srpnja 2009. Vlada Republike Hrvatske odlučila se na radikalnu reformu ovršnog sustava te je usvojila Stratešku studiju za učinkovitiji način ovrhe i uvođenje javnih ovršitelja.

Novi Ovršni zakon i Zakon o javnim ovršiteljima doneseni u prosincu 2010. kad je Dražen Bošnjaković bio ministar i trebali su stupiti na snagu početkom 2012. ali jedna od prvih odluka saborske većine pod vodstvom Kukuriku koalicije bila je da se primjena tog Ovršnog zakona i Zakona o javnim ovršiteljima odgodi radi dorade “kako bi se sustav ovrha u tom razdoblju poboljšao radi stvarnog doprinosa pravnoj sigurnosti i većoj vladavini prava kao idealu svake suvremene pravedne i socijalne države” istaknulo se se između ostalog u obrazloženju, da bi ubrzo Ministarstvo pravosuđa odlučilo Zakon o javnim ovršiteljima potpuno povući, a novi Ovršni zakon doraditi.Novi ovršni zakon s njihovim izmjenama stupio je na snagu 15.10.2012.

Više čitajte ovdje:

Ovršni zakon i njegova izmjena – jedno od još uvijek neispunjenih predizbornih obećanja

Glavni tajnik Hrvatske konzervativne stranke Denis Bevanda prošlog je tjedna potpisao priopćenje odaslano hrvatskim medijima u kojem ističe kako je izbor Dražena Bošnjakovića za novoga ministra pravosuđa zeleno svjetlo za nastavak legalizirane pljačke putem Ovršnog zakona.

“Riječ je o osobi koja je autor, ili jedan od autora, aktualnog Ovršnog zakona zbog kojeg posljednjih pet godina gledamo mučne scene izbacivanja obitelji iz svojih domova. Riječ je o osobi koja je 2012. izradila nakaradni, protuustavni zakon po kojem javni bilježnici, a ne sudovi, građane ovršuju samo na temelju ‘vjerodostojne isprave’ javnih bilježnika”, navodi se u priopćenju.

Javni ovršitelji upozorili su početkom 2013. hrvatsku javnost da “novi Ovršni zakon i nova Odvjetnička tarifa pogoduju samo odvjetničkim uredima koji zastupaju velike vjerovnike – banke, komunalna poduzeća, teleoperatere u desetcima tisuća ovršnih predmeta i na njima zarađuju na milijune i desetke milijuna kn godišnje, poput odvjetničkog društva Hanžeković i partneri d.o.o., čija je bruto dobit za 2011. bila 16,4 milijuna kn, a neto dobit – čista zarada u 2011. nakon plaćanja poreza na dobit – 13,1 milijuna kn, te odvjetničkog ureda Orsata Miljenića, čija je bruto dobit za 2011. bila 2,4 milijuna kn, a neto dobit – čista zarada u 2011. nakon plaćanja poreza na dobit – 1,9 milijuna kn, i to sve na štetu dužnika, vjerovnika i Državnog proračuna, koji bi uvođenjem javnih ovršitelja uštedio 98,7 milijuna kn godišnje na troškovima ovrha koje sada provode sudovi” i da paket ovršnih zakona koji je stupio na snagu u listopadu 2012. nije u skladu s hrvatskim Ustavom.