Oporbeni Most, kao i pojedni nezavisni zastupnici prozvali su u petak Vladu zbog odnosa prema hrvatskom iseljeništvu i Hrvatima u BiH, tvrdeći da nema jasnu strategiju ni cilj za iseljeništvo, a lijevi dio sabornice ‘na noge’ je dignula prozivka Ivice Mišića (Promijenimo Hrvatsku) da su prešutjeli izvješće i da ustvari ne žele Hrvate izvan Hrvatske, jer su oni za njih “još uvijek ustaše”.
Povezanost iseljenika s matičnom državom obostrano je korisna, no ne postoji jasna strategija, vizija ni cilj Vlade za Hrvate izvan Domovine, rekao je Božo Petrov (Most), raspravljajući u Saboru o Godišnjem izvješću o provedbi strategije i zakona o odnosima s Hrvatima izvan domovine, koje je podnio Središnji državni ured za Hrvate izvan RH.
Petrov: U BiH što hitnije promijeniti izborni zakon
Kad je riječ o statusu Hrvata u BiH, najvećim izazovom označava poštivanje odluke Ustavnog suda o neustavnosti izbora članova Doma naroda Parlamenta Federacije BiH-a i promjenu izbornog zakona. “Izborni zakon treba promijeniti što je moguće hitnije, dajemo potpunu podršku federalističkom uređenju BiH-a”, poručio je Petrov.
Predstojnik Središnjeg ureda Zvonko Milas ističe da je hrvatski narod u BiH “strateška prioritetna Vladina zadaća”, da je odlazak među ljude ponekad značajniji nego konkretna materijalna pomoć. Premijer Andrej Plenković je u prvoj godini mandata sedam puta posjetio BiH, istaknuo je Milas.
Koji su rezultati toga, bojim se da se premijer može pohvaliti samo fotografijama, uzvratio je Nikola Grmoja (Most).
Ivan Lovrinović (Promijenimo Hrvatsku) poziva političare da se “ne našetavaju”, a Ured da dijelom preseli u BiH, da radi na terenu kako ne bi postao “ured za utjehu”.
Pernar: HDZ-ova politika u BiH pogubnija od komunističke
I Ivan Pernar iz Živog zida kritičan je prema HDZ-ovoj politici u BiH. Ta je politika još pogubnija od politike iz doba komunizma, ako se nastavi za koju godinu Hrvata tamo više neće biti, ustvrdio je zastupnik.
HDZ-ov Božo Ljubić hvali Vladinu politiku, odnosno “novu paradigmu” prema hrvatskom pitanju u BiH, te upozorava na nezadovoljavajući položaj hrvatske manjine u drugim državama. U Srbiji se broj Hrvata smanjio s 250 tisuća, koliko ih je bilo u prošlom stoljeću, na svega 57 tisuća po popisu iz 2011., u Sloveniji Hrvati nisu priznati kao nacionalna manjina, u Makedoniji nisu zastupljeni u Sobranju, više se pažnje posvećuje talijanskoj manjini u Hrvatskoj, nego hrvatskoj u Italiji, pobrojava Ljubić.
Nezavisni Željko Glasnović apostrofira niz prepreka na koje nailaze povratnici u Hrvatsku. Trebaju tri godine za državljanstvo, dvije za domovnicu, to je namjerna sabotaža, tvrdi zastupnik nezadovoljan što nema dopisnog glasovanja, što tri milijuna iseljenih Hrvata ima samo tri zastupnika, što nema ministarstva iseljeništva, registra iseljenika.
Usuglasimo se oko dopisnog glasovanja pa ćemo pokazati da nam je stalo do Hrvata izvan domovine, poziva Davor Ivo Stier (HDZ), a da se treba uvesti dopisno glasovanje smatra i Miro Kovač (HDZ).
Mišić: Za lijevu stranu sabornice Hrvati izvan Hrvatske još uvijek su ustaše
Dinamičnu raspravu dodatno je ‘zagrijao’ Mišić (PH) opaskom da lijeva strana sabornice nije dala ni jednu repliku o izvješću i da “oni u stvari ne žele Hrvate izvan Hrvatske, za njih su još uvijek ustaše”. Ustvrdio je i da postoji bitna razlika između bosanskih Hrvata i hrvatskih Srba – prvi su se borili za BiH, drugi se pobunili protiv hrvatske države.
Vaša je rasprava sramotna i besmislena, vičete i vrijeđate, uzvratio mu je Željko Jovanović (SDP). Tko vam daje pravo upirati prst u nas, nema razloga da se okomite na lijevu stranu, dodaju SDP-ovci Alan Prelec i Predrag Matić.
Predstojnik Milas je iznio korektno izvješće koje će SDP podržati, ne znam što bismo mu dodali, nisam za ispraznu priču, poručio je Matić zastupniku Mišiću.
Milas je najavio skoro otvaranje HRT-ovih dopisništava u Mostaru i Sarajevu, ukinutih u mandatu ravnatelja Gorana Radmana, te od 1. siječnja otvaranje tzv. Petog kanala za hrvatsko iseljeništvo gdje će moći gledati sve ‘proizvode’ HRT-a.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
