Tko će sve morati platiti 150 kuna za hitni medicinski pregled? Zašto poskupljuje zdravstveno osiguranje? Zašto ministar zdravlja traži porez na slatkiše? Kakve promjene očekuju pušače? Analizirali su gosti jučerašnje emisije Otvoreno: pomoćnica ministra zdravlja Delfa Radić-Krišto, bivši ministar zdravlja Siniša Varga, predsjednica HUBOL-a Ada Barić, predsjednik Udruge hrvatskih pacijenata Mario Drlje, prokuristica Kraša Marica Vidaković i novinarka Jutarnjeg lista Goranka Jureško.
Mislim da je ovaj porez na slatkiše izveden iz konteksta, rekla je pomoćnica ministra zdravlja Delfa Radić-Krišto. Objasnila je da se on neće uvoditi.
Ministar zdravlja baca male žabice da vidi kakav će odjek to imati u javnosti, komentirala je Goranka Jureško. Jedna od “žabica” bila je da će medicinske sestre trijazirati, što je u suprotnosti za Zakonom o liječništvu koji kaže da nas mora pregledati liječnik kada dođemo na hitnu. Jureško je pročitala neke natuknice iz HDZ-ovog predizbornog prijedloga reforme zdravstva te rekla da sve to vodi prema privatizaciji zdravstvenog osiguranja, eutanaziji HZZO-a i tržišnoj usmjerenosti pružatelja zdravstvenih usluga. Tko preživi, pričat će, kazala je Jureško.
Medicinska sestra neće poslati bolesnika kući ako ima imalo sumnje da je zaista došao kao bolesnik, objasnila je Radić-Krišto. Jureško ju je pitala tko je kriv ako sestra pošalje bolesnika s boli u trbuhu doma, a ima aneurizmu, na što joj je pomoćnica ministra odgovorila da će sestra uvijek upitati liječnika za mišljenje i da se bolesnike ne šalje kući, već liječniku obiteljske medicine. Jureško joj je rekla da je moguće slati ih njima tek nakon što se napravi reforma obiteljske medicine i uvedu se dežurstva – što ministarstvo neće uspjeti do 1.lipnja.
Zakon o sestrinstvu trenutno kaže da medicinska sestra ne snosi odgovornost za bolesnika u smislu odluke o trijaži, objasnila je Ada Barić. Nema zakonskog uporišta prema kojem bi medicinska sestra mogla donositi samostalnu odluku o trijaži bez da bolesnika pogleda liječnik. HUBOL podržava ovakvu odluku o reformi, ali to traži i promjenu zakona. U suprotnom ostavljamo medicinske sestre na vjetrometini.
Liječnik mora biti taj koji donosi konačnu odluku jer medicinske sestre nisu educirane za to, već za zdravstvenu njegu, smatra Siniša Varga. Medicinske sestre mogle bi s određenom edukacijom vršiti trijažu i promijeniti stupanj hitnosti da pacijent vidi liječnika, ali nikako ga ne treba odvraćati s vrata i puštati doma, kaže Varga. Dodao je da je Hrvatska broj jedan po pitanju vremena koje prođe od dolaska na hitnu do prvog kontakta sa specijalistom, tj. ono je među najkraćima u Europi. Ako netko čeka 10 sati, često se radi o iščekivanju nalaza…da se vidi ishod bolesti. To nije klasično čekanje zbog loše organizacije, kaže Varga.
Mario Drlje sve je nazvao malom barom punom krokodila. Zamolio je da zdravstvena vlast stavi na papir cijeli plan reformi i da on izađe u javnost, da se otvori javna rasprava van sezone i da se jasno educiraju građani što ih čeka. Udruga hrvatskih pacijenata boji se da je ova reforma nastavak tajkunizacije, amerikanizacije i hubolizacije.
Siromašni hrvatski puk doživljava stres i strah što će se dogoditi ako ne bude mogao imati 150 kuna, kaže Drlje. Ne slaže se da medicinske sestre mogu raditi trijažu, već kaže da je to složen i odgovoran posao koji moraju raditi visoko stručni ljudi. Ako će to postati praksa, Udruga hrvatskih pacijenata traži da se za svakog vraćenog pacijenta s hitne daje pisana potvrda s objašnjenjem zašto je vraćen.
Radić-Krišto rekla je da je kriva percepcija da 150 kn vrijedi za hitne pacijente – to je samo ako pacijent nije hitan.
Zdravstveni sustav u Hrvatskoj je na izdisaju, kaže Barić. Sve mjere koje se donose u cilju su očuvanja solidarnog zdravstvenog sustava. Kad bi bolnički liječnici dva tjedna radili po zakonu, tj. po 48 sati tjedno, sustav bi kolabirao puno prije ta dva tjedna. Preko 90 posto liječnika u bolnicama radi veliki broj prekovremenih, kaže Barić, a suočeni su i s nepravednim tretmanom u medijima čim postoje natruhe indicidenta. Isto tako, pitala je treba li imati istu skrb onaj tko je neodgovoran i onaj koji pazi na svoje zdravlje.
Marica Vidaković smatra da optužiti slatkiše za pretilost, bez prethodne analize, jest neodgovorno. Porezom na slatkiše potrošnja bi se prelila u susjedne zemlje. Prvi uvjet pretilosti nije konzumacija slatkiša, objasnila je.
Nadovezao se Varga rekavši da su, prema istraživanjima, glavni uzrok pretilosti u Hrvatskoj suhomesnati i pekarski proizvodi. Hrvatska je peta u Europi po pretilosti djece. Potrebni su dogovori s pekarskom industrijom da se količina soli smanji, bez da utječe na kvalitetu i okuse proizvoda.
Složila se i Krišto i rekla da je važna prevencija – poput poticanja fizičke aktivnosti.
Što se tiče navodnog uvođenja zabrane pušenja u zatvorene javne prostore, Krišto je rekla da nije sigurna da će se tu nešto posebno raditi.
Jureško je objasnila da je u Saboru već u proceduri prijedlog novog Zakona o uporabi duhanskih proizvoda koji je usklađen s europskom direktivom. Osim što će na svim kutijama cigareta morati postajati sličice s oštećenim organima uslijed pušenja, u zakonu nije predviđena zabrana pušenja, već se ostavlja lokalnoj zajednici da proglasi zone slobodne od pušenja. Lokalna zajednica bi trebala odlučiti da će kafić u gradu biti nepušačka zona.
Vidaković je rekla da je isticanje sličica organa na kutijama cigareta licemjerno. Važno je voditi računa o zdravlju, ali i o industriji, rekla je. Možda ćemo postati zdrava nacija jer nećemo imati što pušiti, jesti ili piti.
Skupi lijekovi ostaju van limita bolnice, potvrdila je Krišto.
Hrvatskoj nedostaje 2500 liječnika te su oni skupina od posebnog nacionalnog interesa, kaže Barić. Liječnicima je trenutno grozno, a država mora uprijeti sve moždane stanice da vidimo kako ćemo izaći iz krize, dodala je.
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: Narod.hr/HRT
Photo: hrt,hr
