Mr. sc. Helena Majić: U početku je prigovor savjesti bio izričito zajamčen za osobe koje bi odbile vojnu službu

Foto: snimka zaslona

Institut priziva savjesti liječnika ponovno je doveden u pitanje u aktualnom slučaju Čavajda. Tim su povodom, no i povodom Međunarodnog dana priziva savjesti, Hrvatski liječnički zbor, Hrvatska liječnička komora, Akademija pravnih znanosti RH i Akademija medicinskih znanosti RH održali tribinu pod nazivom ‘Priziv savjesti u svjetlu autonomije i temeljnih ljudskih prava’.

Doc. dr. sc. Morana Brkljačić, predsjednica Povjerenstva za medicinsku etiku i deontologiju HLZ-a istaknula je kako je riječ o “temi koja ponovno intrigira kako javnost tako i zdravstveni sustav”.

Jedan od sudionika tribine bila je i mr. sc. Helena Majić, savjetnica Ustavnog suda Republike Hrvatske.

U početku prigovor savjesti izričito zajamčen samo za osobe koje bi odbile vojnu službu

“Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u članku 9. jamči pravo mišljenja, savjesti i vjeroispovijedi. Europski sud za ljudska prava u svojim počecima nije priznao prigovor savjesti kao pravo koje bi ulazilo u slobodnu mišljenja, savjesti i vjeroispovijedi. Prvi put u jednom širem kontekstu zdravstvenog sustava u francuskom slučaju prekršajne kazne, dvoje ljekarnika koji su odbili prodavati kontracepcijska sredstva prizivajući se na priziv savjest, Europski sud za ljudska prava je rekao da sloboda mišljenja, savjesti i vjeroispovijedi, pogotovo kada se radi o slobodi vjeroispovijedi, uključuje različite načine manifestiranja vjere u javnosti kao što su bogoštovlja, ceremonije, javni govor, izražavanje vjerskih uvjerenja.

Međutim, da ono kao takvo ne jamči konkretno pravo na priziv savjesti. U članku 47. stavku 2. Ustava Republike Hrvatske isto je tako prigovor savjesti izričito zajamčen samo za osobe koje bi odbile vojnu službu pri čemu onda tu službu moraju obavljati na neki drugi odgovarajući način što je zakonodavac dužan regulirati”, rekla je Majić u početku svog obraćanja.

Do promjene stajališta dolazi tek u kontekstu vojnih predmeta

Kazala je da do promjene stajališta dolazi tek u kontekstu vojnih predmeta – časnika armenskih i turskih koji su odbili služiti vojsku pozivajući se na prigovor savjesti, pogotovo u predmetu Bajatjan protiv Armenije u odnosu na pripadnika zajednice Jehovinih svjedoka. Tada je prvi put 2011. godine u povijesti svog postojanja Europski sud za ljudska prava ustvrdio da prigovor savjesti, ako on predstavlja izraz iskrenog i autentičnog osobnog uvjerenje bilo pacifističkog, bilo vjerskoga, može predstavljati pravo zaštićeno člankom 9.

Predmet P. i S. protiv Poljske

“Međutim, radilo se o vrlo ekstremnom predmetu u kojem je mladić Jehovin svjedok kazneno progonjen i na kraju zatvoren zbog odbijanja služenja vojske u Armeniji. U tom smislu 2012. godine Europski se sud za ljudska prava prvi put bavi prizivom savjesti u kontekstu prava na pristup zdravstvenoj usluzi prekida trudnoće, pogotovo u predmetu P. i S. protiv Poljske. Podnositeljica je bila maloljetna djevojčica od 14 godina i njezina majka.

Predmet P. i S. protiv Poljske vrlo je kompleksan u kojem je žrtva silovanja od 14 godina u dogovoru sa svojom majkom prijavila kazneno djelo silovanja i dobila potvrdu nadležnog državnog odvjetnika da je do trudnoće nastupila kaznenim djelom silovanja. Pokrenuta je istraga protiv prijavljenog počinitelja nakon čega su se uz tu potvrdu majka i djevojčica obratile bolnici u Lublinu zbog obavljanja prekida trudnoće koji je u takvoj situaciji po Zakonu o zaštiti ljudskog fetusima i uvjetima prestanka trudnoće u Poljskoj zajamčen ako je trudnoća posljedica kaznenog djela”, rekla je Majić.

Vjerska konzultacija sa svećenikom

“Prva bolnica u Lublinu rekla je da nije uvjerena da ona ispunjava te zakonske uvjete kao i druga. U trećoj bolnici u konačnici nakon novoizdane potvrde državnog odvjetnika ipak biva primljena na bolnički odjel. Na tom bolničkom odjelu se djevojčicu odvojilo od majke u razdoblju od 7 dana u kojem je pozvan katolički svećenik kako bi obavio konzultacije s djevojčicom. Potom su pozvani oboje roditelja. Potpisali su informirani pristanak. Međutim, taj je pristanak bio čudno sročen. U njemu je bilo navedeno da oni pristaju da se provede zahvat prekida trudnoće nad djetetom makar bi on mogao rezultirati smrću djevojčice.

Nakon vjerskih konzultacija sa svećenikom djevojčica je izjavila da ona možda nije spremna na taj zahvat o čemu je svećenik obavijestio ravnateljicu bolnice u Lublinu koja je u konačnici pozvala majku djevojčice i rekla da odbija obaviti zahtjev pozivajući se na priziv savjesti, da ni ona, a i nitko od drugih liječnika koji se pozivaju na priziv savjesti o konkretnom slučaju neće obaviti zahvat. Poslije toga je djevojčica upućena u bolnicu u Varšavu. Tamo je primljena uz odluku Ministarstva zdravstva da ispunjava zakonske uvjete za obavljanje prekida trudnoće”, prepričava savjetnica Ustavnog suda Republike Hrvatske.

Uhićenje roditelja i incident ispred bolnice

“Dogodilo se da je ravnatelj bolnice u Varšavi da je primio obavijest svećenika iz Lublina da djevojčica tamo nije dala slobodni informirani pristanak na zahvat prekida trudnoće. Ravnatelj je također sugerirao majci da se još tri dana da razmišljanju djevojčici hoće li obaviti taj zahvat ili neće. U ta tri dana je netko iz bolnice obavijestio medije o čemu se događa. U ta tri dana organizirani su prosvjedi ispred bolnice, različitih sudionika – prolife i prochoice. Između ostalog su različite osobe, koje djevojčica naknadno nije mogla identificirati, ali je obavijestila liječnike, da joj dolaze u sobu, posjećivati, s njome razgovarati treba li to učiniti ili ne, odnosno drugim riječima ju odgovarati od zahvata. Roditelji kada su to saznali odlučili su djevojčicu izvesti iz bolnice. Na izlasku iz bolnice napali su je prosvjednici.

> U totalnoj ofanzivi na priziv savjesti stručnjaci stali u obranu ovog instituta: ‘Nitko nas nema pravo prozivati i osuđivati’
> Prof. dr. sc. Lada Zibar: Priziv savjesti na meti je onih koji za krajnji cilj imaju ukidanje ovoga instituta

Došlo je do incidenta. Došla je policija te uhitila roditelje, a djevojčicu odvela u maloljetnički dom u Varšavi. Roditelji su na odluku suda u Lublinu na zahtjev ravnatelja bolnice bili djelomično lišeni roditeljske skrbi u pogledu odlučivanja o pravu na prekid trudnoće. Nakon toga tek intervencijom Centra za socijalnu skrb koji je razgovarao i s djevojčicom i s roditeljima ukinuta je odluka o lišenju roditeljske skrbi. Djevojčica je puštena iz maloljetničkog doma u kojemu je provela mjesec dana. Nakon toga je upućena u Gdanjsk sukladno uputi Ministarstva zdravstva”, ispričala je Majić.

Europski sud za ljudska prava uspostavio stajalište da prekid trudnoće mora biti dostupan ženama

Spomenula je da je Europski sud za ljudska prava utvrdio povredu članka 8. konvencije koja jamči pravo pristupa zdravstvenoj usluzi.

“Europski sud za ljudska prava je podsjetio da u skladu s njegovim stajalištem iz A, B i C protiv Irske na njemu nije zadatak da arbitrira o moralnim osjećajima društvene zajednice ni o uvjerenjima pojedinca. Na njemu isto tako nije zadatak da arbitrira o spornom znanstvenom ili etičkom pitanju početka trudnoće. Međutim, on je u tom istom predmetu uspostavio stajalište da prekid trudnoće mora biti dostupan ženama zbog zaštite njihova osobna života i zdravlja, u ovom predmetu P. i S. protiv Poljske – u konačnici da mora biti dostupan žrtvama silovanja.

U tom smislu kada država osigurava svojim unutarnjim vlastitim zakonodavstvom pravo na prekid trudnoće, država ne smije činiti ništa što bi zapravo otežavalo pristup toj zdravstvenoj usluzi i njezina je dužnost da Zakonom regulira vrlo jasne postupke i procedure, ne samo u pogledu samoga zahvata, nego onaj prethodni period. Postupak radi donošenja te odluke na koji način teče, ta konvencija člankom 8. jamči pravo trudnici da bude uključena u postupak odlučivanja, da može dati slobodno svoje mišljenje o tome što ona želi i što smatra”, kaže.

‘Europski sud za ljudska prava nije uravnoteživao pravo liječnika niti pravo žene na pristup zdravstvenoj usluzi’

“Taj pristanak mora biti u potpunosti informiran što znači primjerice da u ovom predmetu nije bio u potpunosti informiran pristanak jer je obuhvaćao samo upozorenje na posljedicu smrti bez drugih zdravstvenih posljedica. Europski se sud za ljudska prava u ovome predmetu bavio prizivom savjesti na sljedeći način: on je utvrdio da je odluka ravnateljice u Lublinu, koja se pozvala na priziv savjesti, predstavljala između ostalog jedan od razloga zbog kojeg je obavljanje te usluge u toj bolnice bilo onemogućeno.

Europski sud za ljudska prava s obzirom da u prethodnoj praksi nikada nije priznao pravo na prigovor savjesti izvan domene vojne službe nije uravnoteživao pravo tih liječnika koje je zajamčeno člankom 9. da se pozovu na priziv savjesti, niti s druge strane pravo žene na pristup zdravstvenoj usluzi s aspekta članak 8. Da ga je uravnoteživao vrlo vjerojatno bi prevagnulo u korist zaštite prava fizički integritet, zdravlje, dostojanstvo žrtve silovanja koje je bilo zajamčeno člancima 3., 8. konvencije”, kazala je Majić.

Mr. sc. Helena Majić započela je karijeru u praksi kao sudački vježbenik, a nakon položenog pravosudnog ispita bila je zaposlena na poslovima pravnice u Službi za sudske i međunarodne štete osiguravatelja Allianz d.d., savjetnice Općinskog suda u Sesvetama, Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Građanskog odjela Županijskog suda u Zagrebu te sada Ustavnog suda RH.

Vanjski je suradnik na preddiplomskom studiju Poslovnog prava i ekonomije na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa te autor ili koautor više knjiga te znanstvenih i stručnih članaka objavljenih u domaćim i međunarodnim časopisima i zbornicima.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.