Izvješće ruskog ministarstva vanjskih poslova o rastu neonacizma, u kojem jedno poglavlje posvećeno i Hrvatskoj, neutemeljeno je i selektivno, rečeno je Hini u utorak u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova.
S obzirom da su u izvještaju spomenute 33 države, uglavnom članice EU-a i NATO-a, i to većinom one koje spadaju u demokratski najrazvijenije države, sve zemlje članice Europske unije rade na zajedničkom odgovoru, rečeno je u Ministarstvu.
Kada je riječ o podacima koji se odnose na Hrvatsku, osim što je dio tih podataka u potpunosti neutemeljen, očito je da su birani i korišteni selektivno, da bi ih se prilagodilo unaprijed određenim zaključcima, dodaje MVEP.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je u svibnju, formalno u povodu 70 godišnjice pobjede nad nacizmom, izvješće pod naslovom “Neonacizam – opasna prijetnja ljudskim pravima, demokraciji i vladavini zakona”.
Rusko izvješće govori o 28 zemalja EU-a, SAD-u, Kanadi, Norveškoj, Švicarskoj i Ukrajini, odnosno zemljama koje su Rusiji nametnule sankcije zbog uplitanja u ukrajinsku krizu.
Rusko ministarstvo u dijelu o Hrvatskoj kritizira službeni Zagreb zbog netolerancije prema Srbima, ali i ističe i napredak u državnoj politici za sprječavanje diskriminacije.
“U Hrvatskoj ima slučajeva etničke diskriminacije unatoč značajnom napretku u državnoj politici za sprječavanje diskriminacije kao i akcijama protiv rasizma od 2006.”, navodi se u izvješću koje kritizira jačanje desnih i nacionalističkih političkih pokreta u Europi i u kojemu se zamjera europskim vlastima nevoljkost da pojačaju mjere protiv takvih pokreta.
“Ono što potiče neonacizam u Hrvatskoj je ultranacionalističko raspoloženje u nekim regijama i konzervativnim dijelovima društva”, stoji u izvješću u kojemu se kao područja s takvim raspoloženjem navode Slavonija, sjeverna Dalmacija i zapadni Srijem.
“Agresivni nacionalizam, etnička i vjerska netolerancija usmjereni su većinom protiv Srba, najveće manjine (koja čini 4,36 posto ukupnog stanovništva zemlje) čiji se broj smanjio za dvije trećine od 1991. Srbi su suočeni s ozbiljnim administrativnim i drugim preprekama u traženju posla i povrata imovine”, piše rusko ministarstvo.
Također navodi da je prema podacima aktivista za ljudska prava, oko 30.000 pravoslavnih Srba prihvatilo katoličanstvo tijekom posljednjih 19 godina. “Stručnjaci kažu da je glavni razlog tome želja roditelja da spriječe da njihova djeca budu izložena nasilju u školi zbog etničkog ili vjerskog podrijetla.”
U izvješću se također spominju slučajevi ksenofobnog vandalizma na pravoslavnim grobljima te skidanje ćiriličnih ploča, uništavanje spomen-ploča za žrtve ustaškog logora Jadovno na otoku Pagu te oskvrnjivanje židovskoga groblja iz XVI. stoljeća u Splitu.
“S obzirom na činjenicu da u Hrvatskoj nema zakona protiv povijesnog revizionizma i poricanja ratnih zločina, mnogi ‘lokalni’ popularizatori ustaša dobijaju zamah”, stoji u izvješću. U tom kontekstu spominje se Marko Perković Thompson.
Rusi zamjeraju Hrvatskoj da se najmanje 20 Hrvata borilo u redovima bataljuna Azova u istočnoj Ukrajini, a hvali se nedavno osnivanje Antifašističke lige.
