Povodom uvijek aktualne teme demografskog izumiranja Hrvatske, što je pitanje o kojemu se govori već godinama, ako ne i desetljećima, a plodovi planiranih demografskih obnova ne postoje, ministrica demografije Nada Murganić dala je intervju Slobodnoj Dalmaciji.
Kako kanite biračima dokazati da osnivanjem ministarstva koje u svom imenu ima i “demografiju” i “mlade” briga ove vlade za njih nije tek deklarativna?
Cilj nam nije uvjeravati birače, cilj nam je raditi na demografskoj revitalizaciji svim mogućim snagama i resursima koje imamo na raspolaganju. Vjerujemo da će ljudi prepoznati trud i rad. Mi više nemamo vremena za igranje političkih utakmica s temom demografije. Ovo je nadstranačko pitanje, strateški cilj jednog naroda. Svi mogući alarmi svijetle, izumiremo i iseljavamo se.
Pojedini demografi često istupaju u javnosti na tu temu s dramatičnim upozorenjima o izumiranju stanovništva u RH, a često dodaju i kako ih “nitko ne sluša”. Što bi to trebalo značiti, slušate li vi alarmantna upozorenja demografa? Ili ljudi možda naprosto žele da ih se aktivnije uključi u rad vašeg ministarstva? Jesu li njihove primjedbe opravdane?
To nisu primjedbe, to su već vapaji. Podržavamo svaki komentar demografa. Ne možemo više reći da nismo uključeni. Gotovo svakodnevno smo u kontaktu sa strukom i evo, i ovim putem pozivamo sve na suradnju.
Kakav osjećaj imate dok čitate novine, portale ili gledate TV vijesti o odlascima mladih iz Hrvatske, “trbuhom za kruhom”? Ne možemo kazati da je to prestalo smjenom vlasti. Obeshrabruje li vas to na bilo koji način ili…?
Užasno je slušati, ali ne smije nas to obeshrabrivati. Moramo vjerovati da možemo nešto učiniti. Naravno da nije prestalo, pa Vlada je samo nekoliko mjeseci na vlasti, a demografski problemi nas sustižu gotovo 30 godina. Nerealno je očekivati da se takvi kompleksni problemi riješe u par mjeseci. Ali počeli smo i odgovornost je na svima nama, i na medijima također. Ako se svaki pokušaj obezvrijedi i ako ne bude društvenog konsenzusa oko ovih problema, onda ćemo teško provoditi bilo koju mjeru za demografski razvitak naše zemlje.
Spremate li možda u prvom dijelu mandata neku “zvučnu”, da ne kažem “medijski atraktivnu” mjeru – koja bi mogla u kratkom roku utjecati na odluku nekog mladog čovjeka koji, sam ili s obitelji, samo što nije otišao iz Lijepe naše?
Nismo skloni “zvučnim” mjerama. Nema takvih mjera iz rukava. Izmjenu Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama osjetit će roditelji odmah nakon stupanja zakona na snagu, 1. srpnja ove godine. Poruka za mladog čovjeka? Doma je najljepše. U inozemstvu si uvijek stranac. Nažalost, nema takvih demografskih mjera koje mogu zamijeniti plaćeni posao. Vjerujemo da će Vlada činiti sve da oporavi gospodarstvo i stvori nova radna mjesta.
Donijeli ste odluku o osnivanju i imenovanju članova 18-člane (sa širim sastavom i 33-člane) radne skupine za izradu nacrta prijedloga Obiteljskog zakona. U ožujku nastavljate s njegovom izradom?
Nova odluka o sastavu radne skupine donesena je prvenstveno radi cjelovitog usklađivanja njezina sadržaja s promjenama u ustrojstvu ministarstva te drugim novonastalim promjenama, koje uključuju i obavljanje poslova administrativne, tehničke i operativne koordinacije aktivnosti u radu radne skupine.
Izrađen je nacrt prijedloga iskaza i teze za Obiteljski zakon, za koje je provedeno javno savjetovanje (u razdoblju od 21. rujna do 11. studenog 2016.), kao i održano više javnih izlaganja materije. Prema planu normativnih aktivnosti za 2017., planirano je upućivanje novog Obiteljskog zakona u Vladinu proceduru u četvrtom tromjesečju 2017. godine.
Neki kažu da su njegove teze konzervativne i da nas vraća “stoljeće unazad”?
U ovom trenutku, uz uvažavanje činjenice da teze i nacrt prijedloga iskaza daju samo načelne smjernice za uređenje pojedinih područja budućeg Obiteljskog zakona, a ne propisuju i sam njegov sadržaj, nije moguće donositi pojedinačne zaključke ili mišljenja o novim zakonskim uređenjima jer ona nisu ni definirana u formi zakonskog prijedloga. Nacrt prijedloga Obiteljskog zakona ide u javno savjetovanje u kojemu će se jasno definirati sve njegove odredbe.
Jeste li u tom smislu pod kakvim pritiskom nekih konzervativnih udruga, možda Crkve, kako to neke kritike “unaprijed znaju” i sugeriraju?
Nismo pod pritiscima nijedne udruge ni Crkve. Radna skupina koja je izrađivala teze za Obiteljski zakon radila je nesmetano. Vjerujem da će iste uvjete za rad imati i ova radna skupina.
Jedna od proklamiranih zadaća vašeg ministarstva je i zaštita izbjeglica te osiguranje integracije azilanata i osoba pod supsidijarnom zaštitom. Koliko je uopće osoba obuhvaćeno vašim aktivnostima ovoga trenutka?
Integracija osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita je proces koji podrazumijeva ostvarivanje prava iz svih resora (obrazovanje, zdravstvo, rad, socijalna skrb, unutarnji poslovi). Osobe kojima je odobren status međunarodne zaštite imaju sva prava iz sustava socijalne skrbi, kao i hrvatski državljani s prebivalištem u RH te pravo na smještaj u trajanju od dvije godine…
U pravilu se tim osobama smještaj osigurava u smještajnim kapacitetima kojima za tu namjenu raspolaže RH ili centri za socijalnu skrb osiguravaju smještaj kod privatnih najmodavaca. Na dan 1. ožujka 2017. godine smještaj je osiguran za ukupno 105 osoba (od toga 50 samaca i 16 obitelji koje imaju ukupno 55 članova) koje su smještene u 60 stanova, i to 7 stanova u državnom vlasništvu i 53 iznajmljena stana. Trenutačno je 18 osoba u postupku rješavanja smještaja. Smještaj se sada osigurava u stanovima na području grada Zagreba, Zagrebačke županije, u Splitu i Kutini.
Za mjeru 1000 eura kaže da je često spominjana u javnosti iako ona ne postoji.
“Naknada za novorođeno dijete postoji kao mjera, ali u manjem iznosu. Kao i sve druge naknade, u skladu s proračunskim mogućnostima će se povećavati. Novac koji smo imali za “tu mjeru” (1000 eura) radije smo prenamijenili u povećanje rodiljnih i roditeljskih naknada jer je to bolja i trajnija mjera.”
Cijeli intervju pročitajte ovdje.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
