Posjećenost NP Kornati ove godine je na prošlogodišnjoj razini, a u predsezoni i podsezoni pretežno prevladavaju Nijemci i Austrijanci dok u kolovozu tradicionalno prevladavaju Talijani.
Iz NP Koranti istaknuli su kako su tijekom cijele sezone prisutni Česi, Slovaci, Poljaci i Slovenci, a zadnjih godina bilježe rast gostiju iz Skandinavije.
“Posjetitelji su najviše oduševljeni vanjskim otocima tj. ‘Krunama’ i suhozidima, te činjenicom da gledajući iz mora ‘otoci bez neke posebne vegetacije’ u sebi kriju 19 000 stabala maslina i brojne biljne i životinjske vrste”, objasnili su iz NP Koranti.
Od novih projekata izdvojiti su kako na jesen kreće prenamjena zgrade Nacionalnog parka Kornati u uvali Vrulje u moderni posjetiteljski centar.
Kornati se sastoje od 140 nenaseljenih otoka, otočića i hridi s površinom od svega sedamdesetak km2, a poznati su po bizarnim oblicima stijena te osobito visokim klifovima.
Najveći dio Parka odnosi se na glavni otok Kornat, po kojem je cijela skupina dobila ime. Zbog opasnosti plovidbe u ovom labirintu kamena i mora, Kornate krase i mnogobrojni stari svjetionici.
Krš tipičan za cijelu jadransku obalu koji je i ovdje prisutan sastoji se od surovog kopna s jedne strane i iznimno raznovrsnog podmorja s druge strane. Otoci su uglavnom pokriveni vegetacijom kamenjarskih pašnjaka; međusobno odijeljenih suhozidima a čine ih travnjačke zajednice karakteristične za suha područja. Više od tri četvrtine površine parka pripada moru, čije je podmorje zbog raznovrsnog i bogatog podmorskog svijeta najvažnije obilježje ovog zaštićenog područja.
U Nacionalnom parku Kornati zbog konfiguracije terena, malenih površina otoka i ograničenja hrane i pitke vode, mogu opstati ne manje atraktivne i ugrožene vrste kao na primjer: 10 vrsta šišmiša, najveća europska sova ušara i sivi sokol, morski vranac i mnoge druge.
Kornati su posebno zanimljivi u doba jesenskih i proljetnih selidba ptica, kada se na ovom prostoru mogu vidjeti brojne vrste ptica selica na svom kratkotrajnom odmoru.
