Naknadna pamet oko neradne nedjelje: Plenković je dugo to obećavao, a 2017. je glatko odbio sličan prijedlog udruge U ime obitelji

Jedno od najdugovječnijih obećanja predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića je uvođenje neredne nedjelje. Ovaj ‘vrući krumpir’ našao ne na sjednici Gospodarskog socijalnog vijeća, no nema jedinstvenog stajališta. Ipak, nakon godina obećanja, uvođenje neradne nedjelje pomaknulo se s mrtve točke. Pitanje je samo je li prijedlog Vlade politički spin s obzirom da je još 2017. njegova parlamentarna većina glatko odbila prijedlog udruge U ime obitelji koji je sličan onome što sada Vlada uvodi.

Kako bi došlo do izmjena rada nedjeljom, trebalo je izmijeniti Zakon o radu izmjene čije izmjene stupaju na snagu 1. siječnja 2023., a Zakon o trgovini ide u dva čitanja.

> Plenković ponovno o neradnoj nedjelji: Što je obećavao, a nije ostvario?

>Ministar Aladrović: ‘Do kraja godine rješenje o radu trgovina nedjeljom’

> Predsjednica uprave KTC-a: Otkad smo uveli neradnu nedjelju, promet nam se povećao

Zašto se toliko dugo čekalo? Naime, Plenkovića je još prije parlamentarnih izbora 2020. obećavao uvođenje neradne nedjelje, što su mnogi s pravom označili kao politički spin i mamljenje birača, a do toga je moglo doći znatno ranije.

Podsjetimo samo kako je udruga U ime obitelji još 2017. podnijela Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu čijim bi se prihvaćanjem trenutno zakonski omogućilo zaposlenima u trgovinama da sami odlučuju žele li, ili ne žele raditi nedjeljom i blagdanom te, ukoliko žele, da za taj rad dobivaju minimalno 50 posto veću naknadu.

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić u emisiji Hrvatskog radija “A sada Vlada”, emitiranoj u srijedu, kazao je kako vjeruje da će i ”on stupiti na snagu početkom sljedeće godine”, poručio je ministar.

Potvrdio je kako jedinstva o tim prijedlozima nije bilo na sjednici Gospodarsko socijalnog vijeća.

Što se predlaže?

Iako kada čujemo za pojam ‘neradna nedjelja’ mislimo na to da će trgovine biti zatvorene, neradna nedjelja koju Vlada predlaže, neće ići u potpunosti u tom smjeru. Zakon o trgovini definira 16 radnih nedjelja godišnje dok Zakon o radu nalaže da jedna nedjelja mjesečno mora biti neradna.

Poslodavac je dužan, prema postojećem prijedlogu, u četiri uzastopna tjedna omogućiti radniku jednu nedjelju slobodnu. To bi se trebalo odnositi i na hitne službe.

Zaposlenici koji će raditi nedjeljom za svoju će satnicu biti plaćeni 50 posto više u odnosu na redovnu satnicu.

Izmjene i dopune Zakona o radu podrazumijeva i novu odredbu prema kojoj će poslodavac morati ”voditi računa da je nedjelja radnikov dan tjednog odmora te mu sukladno tome osigurati neradnu nedjelju ako se poziva na privatne razloge zbog kojih odbija takav rad”.

Ako radnik odbije raditi nedjeljom, ne smije trpjeti i nikakve posljedice.

Predizborni trik

Prema svemu sudeći, Hrvatska je korak do ‘neradne nedjelje’. Riječ je o realizaciji davno danog obećanja Andreja Plenkovića.

‘Generalnu probu’  imali smo 2020. kada je Vlada u kontekstu protupandemijskih mjera, a uoči parlamentarnih izbora koji se te godine održali, zatvorila sve trgovine nedjeljom.

Sukladno ranijim najavama, očekivalo se kako će prva Plenkovićeva Vlada prije isteka mandata ostvariti obećano. No, to će se dogoditi dvije i pol godine kasnije tj. početkom 2023.

Plenkovićeva Vlada blokirala prijedlog UiO

Zanimljivo je kako je udruga U ime obitelji koja godinama poziva poslodavce velikih trgovačkih lanaca, kao i poslodavce svih nenužnih djelatnosti u Hrvatskoj, da omoguće svojim zaposlenicima da nedjelje i blagdane mogu provesti sa svojim obiteljima, a ne na radnom mjestu, još je 2017. godine podnijela rijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu čijim bi se prihvaćanjem trenutno zakonski omogućilo zaposlenima u trgovinama da sami odlučuju žele li, ili ne žele raditi nedjeljom i blagdanom te, ukoliko žele, da za taj rad dobivaju minimalno 50 posto veću naknadu.

Plenkovićeva Vlada odbila je prijedlog 2018. uz objašnjenje da dosadašnji zakon ”predviđa obvezu poslodavca da radniku isplati povećanu plaću za rad nedjeljom”.

Što se od tada promijenilo da je Vlada u gotovo pet godina od odbijanja došla do realizacije prijedloga koji je iznimno sličan onom udruge U ime obitelji, logično je pitanje.

Uostalom, kako smo i ranije pisali, ako pogledamo zemlje Europske unije, većina ih ima ili popuno neradnu nedjelju ili nešto slično sadašnjem prijedlogu Vlade.

Praksa neradne nedjelje u zemljama članicama EU

U našem civilizacijskom krugu nedjelja se uvriježila kao nezamjenjivi dan tjednog odmora. Zaposlenost žena i podizanje djece nisu inkompatibilne aktivnosti ako postoji dobro razvijena institucionalna podrška zaposlenoj ženi majci. Stvarnost pokazuje ogroman deficit institucionalne podrške: standardna praksa još uvijek je gotovo isključivo petodnevni radni tjedan predškolskih odgojno-obrazovnih institucija. Državni zavod za statistiku iskazuje da je u veljači 2018. u trgovini radilo 103.487 žena, od kojih 76.543 u maloprodaji (71%). Prema podacima istog Zavoda, 2010. godine 61% zaposlenih žena u trgovini bilo je mlađe od 40 godina, a čak 47% imalo je između 18 i 34 godine.

U zemljama članicama EU praksa je raznolika, a u Hrvatskoj se često kao argument za potrebu rada trgovina nedjeljom navodi naša orijentiranost na turizam. Rad nedjeljom, uz neke izuzetke, brane Njemačka, Austrija, Belgija, Danska, Francuska, Grčka, Luksemburg, a propisani broj nedjelja godišnje u kojima trgovine mogu raditi imaju Poljska, Nizozemska, Slovenija, Španjolska… Izvan EU Norveška, a u Švicarskoj trgovine ne rade nedjeljom. Najveći broj naših turista dolazi iz zemalja u kojima se nedjeljom ne radi, pa ih ne bi iznenadilo niti da je to slučaj u Hrvatskoj.

Konačno, građani su se u različitim anketama jasno odredili i iskazali svoj stav da ne žele rad trgovina nedjeljom i blagdanima, kao i da žele zakonsko reguliranje radnog vremena u trgovini.

Tekst se nastavlja ispod oglasa