Nakon godinu dana evidentirani ostatci sa savskog nasipa: Radi se o nestalom Miji Rastu

Foto: fah

Nakon godinu dana forenzičnih analiza ljudskih kostiju, pronađenih početkom studenoga prošle godine na nasipu uz Savu na jasenovačkom području, utvrđeno je kako je riječ o Miji Rastu (rođen 1964.) iz Kutine koji je nestalim proglašen sredinom prosinca 2017. godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sisačko-moslovačka policija u četvrtak je obavijestila kako je obustavljena potraga za Mijom Rastom, o čijem je nestanku policija putem svoje internetske stranice javnost obavijestila 28. prosinca 2017. godine, te je isti izbrisan iz Nacionalne evidencije nestalih osoba (NENO).

Provedenom analizom ljudskih kostiju, pronađenih početkom studenoga 2018. godine na nasipu uz rijeku Savu na jasenovačkom području, djelatnici zagrebačkog Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja “Ivan Vučetić” utvrdili su da se radi o ostacima nestaloga Mije Rasta.

U policiji napominju kako su po prijavi njegova nestanka proveli intenzivne mjere traganja, pa su tako zajedno s pripadnicima HGSS-a iz Novske i i mještanima Radićeve ulice u Kutini, u kojoj je nestali živio, pretražili šumski predio, korito rijeke Kutinice i poplavljene livade.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

S vatrogascima kutinske Javne vatrogasne postrojbe i djelatnicima Parka prirode Lonjsko Polje obavljena je pretraga terena u Parku prirode koji je u to vrijeme bio poplavljen, no nestali tom prilikom nije bio pronađen.

Nestao 13. prosinca 2017. na kutinskom području

Mijo Rast, nadimka Kuiz, nestao je na kutinskom području 13. prosinca 2017., a iz Nacionalne evidencije nestalih osoba tada su izvijestili tragače i mještane kako je visok je 185 centimetara, ima ravnu smeđu kosu i smeđe oči, srednji nos i uši te ovalno lice. U trenutku nestanka nije bilo poznato kako je bio odjeven.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Rođen je 30.travnja 1964. u Kutini, a okolnosti njegova nestanka i dalje su nepoznate.

Inače, nestalom osobom smatra se ona osoba čiji je nestanak prijavljen policiji. Svaka osoba može prijaviti nečiji nestanak ukoliko postoji opravdana opasnost da se toj osobi nešto dogodilo, ili ukoliko postoji zabrinutost za život i zdravlje te osobe.

Nestalom se smatra osoba koja se udaljila iz uobičajenog okruženja protivno ili u skladu sa svojoj voljom

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prema Nacionalnoj evidenciji, nestala osoba je ona koja se udaljila iz svog uobičajenog okruženja (mjesta prebivališta ili boravišta) protivno svojoj volji ili u skladu sa svojom voljom, kada s obzirom na njene uobičajene životne navike, ponašanje, socijalne kontakte, profesionalne aktivnosti to nije uobičajeno.

U uputama građanima stoji da, ako su ozbiljno zabrinuti za sigurnost i dobrobit neke osobe, a neko logički prihvatljivo vrijeme ne znaju gdje se ona nalazi te se prethodno uvjere da je ona nestala, što prije prijave njezin nestanak u najbližoj policijskoj postaji, ili u policijskoj postaji na čijem području je osoba nestala.

Da bi prijavili nečiji nestanak, građani ne moraju čekati protek određenog vremena (npr. 24 sata i slično), jer upravo vrijeme odlaganja može biti presudno za uspješnost traganja. Procjenu hoće li se i koje radnje odmah poduzimati treba prepustiti profesionalcima – policiji, koja će poduzeti sve zakonske mjere i radnje s ciljem pronalaska nestale osobe.

Prijava nestale osobe podnosi se osobno u najbližoj policijskoj postaji, a podnositelj prijave potpisuje Zapisnik o prijavi nestanka osobe. Može se i nazvati i besplatan broj 192 te zatražiti podatke najbližoj policijskoj postaji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Provjeriti je li nestala osoba ostavila dokumente, kakvu odjeću nosi i druge predmete, kako se udaljila, ima li novca..

Prije nego se policiji prijavi nestanak osobe, građani moraju provjerite je li ta osoba ostavila kod kuće osobne dokumente i putne isprave ili ih je uzela sa sobom, je li ponijela sa sobom veću količinu odjeće i obuće ili druge predmete, je li se osoba udaljila s vozilom koje inače korist, je li ponijela veću količinu novca, nedostaju li iz njezine kuće predmeti koji mogu poslužiti samoozljeđivanju ili nanošenju ozljeda, ima li u kući tragova koji ukazuju na borbu, nasilje, provalu ili neko drugo kazneno djelo, je li ostavila oproštajno pismo itd.

Nestanak osobe može prijaviti svatko tko ima saznanja ili opravdanu sumnju da je određena osoba nestala. Kad su u pitanju djeca i maloljetnici prijavu o nestanku podnosi roditelj, zakonski zastupnik ili skrbnik. Dolazak u policijsku postaju radi prijave nestanka osobe prije svega je emotivno težak i stresan trenutak za prijavitelja, zbog čega svaka policijska postaja raspolaže senzibiliziranim policajcima posebno obučenima za rad na takvim slučajevima.

Kako bi nestalu osobu pronašla, policija može fotografiju te osobe objaviti u medijima. Objavljivanje fotografije nestale osobe i njenih osobnih podataka u medijima od velike je pomoći za traganje. Pogotovo ako se radi o osobi koja je žrtva kaznenog djela ili ukoliko se radi o psihički bolesnoj osobi koja zbog bolesti ne može dati nikakve korisne podatke o sebi ili svom mjestu stanovanja.

Trenutno aktivan 2.581 profil nestalih osoba u RH

Trenutno je u aktivan 2.581 profil nestalih osoba u RH, a od toga se 70-tak posto odnosi na nestale osobe iz Domovinskog rata. Svi profili imaju mogućnost fotogalerije, odnosno više fotografija nestale osobe. To znači da prilikom prijave nestanka osobe, obitelj ili druga osoba koja prijavljuje nestanak može u policijsku postaju donijeti više fotografija koji će se objaviti u NENO-i.

Svi profili dobivaju letak namijenjen obitelji, prijateljima i široj zajednici koja ga može ispisati, dijeliti ili postavljati na javnim mjestima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.