“Ne znamo što udišemo s Karepovca i je li to opasno” – upozorila dr. Jasna Ninčević

Foto: Fah

Ravnateljica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo (NZZJZ) u Splitu dr. Jasna Ninčević izjavila je kako ne želi biti odgovorna za zdravlje ljudi jer se ne zna što se udiše s Karepovca i je li to opasno.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sumnja u rezultate mjerenja
“Neću preuzeti odgovornost za zdravlje ljudi, jer ne znamo što smo udahnuli, to nitko ne može sa sigurnošću reći. Svi tvrde da je sve sukladno aktualnom projektu, ali činjenica je da ne postoji studija utjecaja na okoliš izrađena nakon 2000. godine“, rekla je u izjavi za današnju “Slobodnu Dalmaciju”, dodavši kako ne sumnja u rezultate mjerenja koja se trenutno provode, ali nije sigurna da se mjeri sve što se treba mjeriti.

U izjavi za Hinu dr. Ninčević je jutros rekla kako je na više adresa, među kojima i dogradonačelnicima Splita, prošlog utorka poslala dopis zbog nepodnošljivih uvjeta življenja zadnja dva mjeseca kojima su zbog sanacije deponija izloženi Splićani, ali i moguće ugroze njihova zdravlja.

Ne postoji okolišna dozvola
Ustvrdila je kako je kvaliteta života građana Splita značajno ugrožena i izrazila bojazan da su građani s razlogom zabrinuti. Kratko rezimirajući problematiku Karepovca ustvrdila je da ne postoji okolišna dozvola te da nije izrađena nova studija utjecaja na okoliš za sanaciju Karepovca nego je Ministarstvo zaštite okoliša 2015. godine izdalo rješenje da se ne treba raditi nova studija iako je stara izdana još 2000. godine.
Ravnateljica Ninčević tvrdi da Zavod nikada službeno nije obaviješten da sanacija Karepovca počinje, a da je voditelj Odjela za ispitivanje zraka u NZZJZ mr. Nenad Periš ujedno imenovan i u Povjerenstvo grada za ispitivanje kvalitete zraka i to bez znanja Zavoda.
“U dva navrata sam Ministarstvu zaštite okoliša zbog uznemirenosti građana i medija poslala nekoliko pitanja tražeći odgovore koje nikada nisam dobila. Pitala sam ih može li se samo na osnovu mjerenja sumporovodika, amonijaka i lebdećih čestica procjenjivati kvaliteta zraka prilikom sanacije Karepovca. Nikada nisam dobila odgovor ni na pitanje postoji li opasnost od drugih toksičnih spojeva koji se mogu pojaviti u zraku, ali i u vodi, te tlu, te koje bi trebalo pratiti prilikom sanacije deponija”, objasnila je za Hinu.
Dodala je kako ne znamo što je propisano da se u fazi prekrcavanja otpada u zraku mora mjeriti. Napisano je samo što će se mjeriti kasnije kada se naprave plinski izvodi, a sada kada sve leti u zrak se ne mjeri, ustvrdila je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Po njezinim riječima, u posljednje vrijeme među građanima i malom djecom ima sve više mučnine, konjuktivitisa, nagona na povraćanje, nadražaja dišnih puteva i drugih smetnji, da djeca koja pohađaju vrtiće u blizini Karepovca ne smiju izlaziti na dvorište, učenici nemaju tjelesni, te da su i u bolnici nemogući uvjeti za pacijente i osoblje.
“Neugodni mirisi se šire cijelim gradom, od Trstenika do Rive, Mravinaca, pa čak do Kaštela zbog čega sam od brojnih službi, pa i Ministarstva, ali i grada zatražila da se nešto poduzme prije nego se dogode neželjene i nesagledive posljedice”, rekla je dr. Ninčević.

Preporučila zaustavljanje sanacije Karepovca
Istaknula je da je od grada kao izvođača zatražila da poduzme sve kako bi građani imali pravo na zdrav život i čist okoliš, tražila primjenu svih mjera zaštite od potencijalnih toksina i neugodnih mirisa koji se apsolutno ne smiju osjećati u zraku.

“Ako grad to nije u stanju osigurati, preporučila sam zaustavljanje sanacije Karepovca dok se ne osiguraju mjere zaštite”, tvrdi dr. Ninčević. Dodala je i kako je za vrijeme školskih praznika od 22. prosinca do 8. siječnja zaustavljena sanacija na njezinu inicijativu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Stranka Pametno zbog novonastalog problema s deponijem traži zaustavljanje sanacije.

Veliko zanimanje javnosti za sanaciju Karepovca

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.