Stjenice preplavile Hrvatsku: Liječnici upozoravaju da bi mogle postati ozbiljan zdravstveni problem

Foto: GettyImages

Liječnici u SAD-u posljednjih godina bilježe slučajeve u kojima su ljudi od uboda mrežaste platanine stjenice dobili osip s bolnim oteklinama. Navode primjer zdravog 20-godišnjeg mladića koji je od višestrukih uboda imao bolna crvena oteknuća koja su trajala nekoliko tjedana.

Tijekom pregleda kod liječnika, mladić je osjetio ubod na prsima. Tamo je otkriven maleni insekt dug nešto više od 2 milimetra, identificiran kao odrasla mrežasta platinasta stjenica, piše Jawa Dermatology. Nakon 20-godišnjaka, pojavili su se i drugi pacijenti koji su, uz dermatozu na koži, donijeli primjerke plataninih stjenica. Liječnici su povećalom za identifikaciju kukaca uočili prisutnost krvi u probavi stjenice. Obavljena je i složena DNK analiza koja je sumnje u sisanje krvi od strane biljojeda – potvrdila.

Dermatoza zabilježena i u Italiji

2013. godine u Italiji su zabilježena tri slučaja laganih kožnih infekcija. Sva tri slučaja pripisana su ubodima plataninih stjenica. Ubodi ovih stjenica uglavnom prolaze kod ljudi neopaženo. Ljudska koža reagira tek na ubod, a osip i otekline nastaju samo kod malog dijela ubodenih ljudi. Među prijavljenim slučajevima bolnih reakcija nakon uboda nije primijećena bakterijska ili gljivična infekcija koja se može pojaviti kod ogrebotina.

Liječnici napominju da, s obzirom da je ovaj biljojed počeo napadati ljude, treba razmotriti i situaciju u kojoj bi isti insekt ubo više ljudi. U tom slučaju, svakako treba imati na umu da bi moglo doći i do prijenosa infektivnih uzročnika, odnosno bolesti. Smatraju da bi ovakav razvoj plataninih stjenica mogao postati i zdravstveni problem koji bi nadrastao kožnu reakciju i dermatitise, prenosi dnevnik.hr.

Pesticidi im ne mogu ništa

Hrastove i platanine stjenice prisutne su od proljeća. “One su na stablima od svibnja. Ove godine im je posebno pogodovala kiša u tom razdoblju jer je drveće imalo puno lišća prepuno soka. One bodu ljude i tada, ali u puno manjem broju pa to prođe neopaženo. Ova generacija stjenica je ostala bez hrane, lišće se posušilo zbog hranjenja prijašnjih generacija, i one pokušavaju nedostatak biljnog soka nadomjestiti ubodima ljudi. Disanje kože i vlaga iz ljudskog tijela ih privlače, kazao je doc.dr.sc. Milivoj Franjević, profesor sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu.

Smatra kako su ove godine vremenski uvjeti bili posebno pogodni za hrastove i platanine stjenice. “Radi se o invanzivnoj vrsti koja je kratko u Hrvatskoj pa još uvijek nema učinkovitih prirodnih neprijatelja. Posebno se to odnosi na hrastovu mrežastu stjenicu koja je kod nas tek dvadesetak godina. Ona uništava šume pa onda napada ljude. S Hrvatskim šumama smo pokušali raditi na projektu Kartonskih prstenova u kojoj se hrastove stjenice nakupljaju u velikim količinama na manjem području na kori drveta pa ih se sakuplja i uništava, no za tu metodu je potrebno puno ljudi i vremena”, objašnjava.

Eksperimentiralo se i s pesticidima, ali su hrastova i platanina stjenica otporne na njih, navodi. “Pokušali smo ih suzbiti kemijskim sredstvima koja su dozvoljena u EU, no ta sredstva su se pokazala neučinkovitima. Izostao je efekt čak i na ličinkama stjenica, kemijsko sredstvo je djelovalo slabo i nedovoljno”, dodao je Franjević. Bude li došlo do pada temperature zraka i kiše, hrastova i platanina stjenica bi se mogle povući na prezimljavanje do iduće godine.

“Padne li kiša i ako zahladi obje ove stjenice će nestati. U roku od tri do četiri tjedna neće biti ni jedne. Platanina će se zavući pod koru platane, a hrastova u travu, u procjepe kore hrasta. Sljedeće godine, ovisno o vremenskim uvjetima, možemo očekivati još veću najezdu. Ova priča po gradovima je klasična priča urbanog šumarstva. Urbani šumari bi trebali provoditi suzbijanje, monitoring i kontrolu tih nametnika, no problem su, kao i u većini slučajeva, financije. Ne sumnjam da nas i sljedeće ljeto očekuju milijarde gladnih kukaca”, zaključio je Franjević.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/dnevnik.hr