Prema analizi podataka o izlaznosti birača na parlamentarne izbore od prvih izbora 1992. godine pa do zadnjih 2016., a koji su dostupni na web stranici Državnog izbornog povjerenstva, nedvojbeno je kako hrvatski građani sve manje koriste jedno od temeljnih ustavnih prava – pravo na izbor zastupnika u Hrvatski sabor.
Ako uzmemo u obzir da je na parlamentarnim izborima u 2017. godini u Njemačkoj izlaznost bila 76%, Ujedinjenom Kraljevstvu 68,8%, na Islandu 81%, u Norveškoj 78%, Austriji 80%, Češkoj 67%, dok je izlaznost u Hrvatskoj 54,34%, jasno je da su se hrvatski birači u odnosu na birače susjednih zemalja u iznimno velikom broju otuđili od svojih političkih predstavnika.
Vrlo niska izlaznost koja je od izbora do izbora sve manja, zabrinjavajuć je pokazatelj nezainteresiranosti i nezadovoljstva hrvatskih građana svojim političkim predstavnicima i alarmantan je poziv političkim elitama da hitno krenu sa korjenitim promjenama izbornog sustava.
Izlaznost birača na parlamentarne izbore u Republici Hrvatskoj
| Izbori | Broj birača
(I-X i XII. izborna jedinica)* |
Glasovalo | Izlaznost (%) u I-X i XII. izbornoj Tekst se nastavlja ispod oglasa
jedinici |
Broj birača XI izbornoj jedinici (dijaspora) | Glasovalo | Izlaznost
(%) u XI izbornoj jedinici |
| 1992. | 3.558.913 | 2.690.873 | 75,61 | 88.116 | 84.447 | 95,84 |
| 1995. | 3.634.233 | 2.500.040 | 68,79 | |||
| 1997. | 3.664.695 | 2.615.474 | 71,36 | |||
| 2000. | 3.686.378 | 2.820.990 | 76,52 | 360.110 | 127.046 | 35,27 |
| 2003. | 3.690.936 | 2.466.481 | 64,49 | 396.617 | 70.527 | 17,78 |
| 2007. | 3.824.731 | 2.398.269 | 62,70 | 404.950 | 90.402 | 22,32 |
| 2011. | 3.842.363 | 2.373.538 | 61,77 | 411.758 | 21.100 | 5,12 |
| 2015. | 3.759.844 | 2.275.459 | 60,52 | 28.944** | 28.917 | 99,90 |
| 2016. | 3.742.546 | 1.958.054 | 52,31 | 21.223** | 21.208 | 99,92 |
*Broj birača prema popisu birača za sve izborne jedinice osim XI – dijaspore (klasifikacija prema DIP-u)
**Broj birača dijaspore se u 2015. i 2016. smanjio zbog obvezne registracije prije izlaska na izbore
Rapidno opadanje izlaznosti birača
Iz prikazanih podataka o izlaznosti na prve parlamentarnim izborima 1992. godine (75,61% hrvatskih građana) i posljednje izbore 2016. godine (52,31%), razvidno je da čak 732.891, odnosno 21,3% manje birača sudjeluje na izborima!
Trend rapidnog opadanja izlaznosti birača u Hrvatskoj osobito je vidljiv između parlamentarnih izbora 2000. i 2003. godine kada je u roku od tri godine izlaznost pala za 12,03% (354.509 birača), te između dvaju posljednjih izbora 2015. i 2016. godine kada je u roku od samo godine dana izlaznost pala za 8,21% (317.405 birača). Razloge za drastičan pad izlaznosti na izborima 2003. godine možemo povezati sa prethodne tri godine Račanove koalicije na vlasti, dok je vjerojatan razlog za pad izlaznosti na izborima 2016. godine HDZ-ovo rušenje vlastite vlade nakon samo godinu dana od izbora.
Da je izlaznost na izbore u intezivnom padu svjedoči i činjenica da je od izbora 2007. godine, dakle, samo u zadnjih 10 godina, na parlamentarnim izborima u Hrvatskoj prestalo sudjelovati više od pola milijuna ljudi! No, više od zabrinjavajućeg opadanja izlaznosti zabrinjava činjenica da političke elite ne samo da to pitanje apsolutno ne zanima, već se na sve načine trude otežati većem broju građana izlazak na izbore kako bi, koristeći isključivo svoju glasačku mašineriju, očuvali i zaštitili svoje političke položaje.
Loš izborni sustav demotivira građane
Pored sve slabije izlaznosti na parlamentarne izbore, isto se događa i sa izlaznošću na predsjedničke izbore. Tako je u Republici Hrvatskoj 1992. godine na predsjedničke izbore izašlo 74,90% (2.690.873 birača), dok je na posljednjim izborima 2014. godine izašlo manje od polovice registriranih birača, odnosno samo 47,14%, (1.787.722 birača). Dakle, od prvih do posljednjih predsjedničkih izbora u Republici Hrvatskoj prestalo je glasovati više od 800 tisuća hrvatskih birača, odnosno 27,76%.
Uzroke ovim negativnim statistikama, između ostalog, možemo pronaći u vrlo lošem izbornom sustavu koji snažno demotivira hrvatske građane da koriste svoje biračko pravo. Primjerice, nedostupnost elektroničkog i dopisnog glasovanja, nemogućnost da birači sami odlučuju o ulasku zastupnika u Sabor već je on određen rednim brojem kandidata na listama, previsokom izbornom pragu zbog kojeg propada iznimno veliki broj glasova, te zbog vrlo otežanog glasovanja svim onim Hrvatima koji se nalaze izvan domovine.
Na temelju ovih negativnih pokazatelja koji će, prema statistici, u budućnosti biti još negativiniji, jasno je da je u Hrvatskoj nužna hitna promjena izbornog sustava koji će prvenstveno osigurati da na izborima do izražaja dolazi isključivo volja birača, a ne volja stranačkog šefa. Upravo tu promjenu izbornog sustava, između ostalih, predložila je GI Narod odlučuje, te je više od 405.000 hrvatskih građana dalo svoj potpis za raspisivanje referenduma.
Tekst se nastavlja ispod oglasa