GI Narod odlučuje, kao i svim potpisnicima referendumske inicijative – više od 407.000 za prvo referendumsko pitanje i više od 412.000 za drugo referendumsko pitanje – oduzeto je ustavno pravo na referendum, rekao je profesor ustavnog prava Robert Podolnjak na javnoj tribini u organizaciji GI Narod odlučuje u Zagrebu.
Spomenuo je da niz članaka u Ustavu RH govore o pravu građana na referendum: ‘U članku 1. Ustava stoji da narod ostvaruje vlast i neposrednim odlučivanjem, dok u članku 2. da Hrvatski sabor i narod neposredno odlučuje o određenim važnim pitanjima. U članku 45. govori se o općem jednakom biračkom pravu u postupku odlučivanja na državni referendum, a u članku 87. se govori o građanskoj inicijativi za raspisivanje referenduma’, te je dodao da sve to ukazuje na neosporno ustavno pravo građana na ostvarivanje referenduma.
Trostruko ustavno pravo na referendum
Podolnjak je rekao da referendumsko ustavno pravno trostruko, pa je obrazložio da je to ‘u prvom smislu pravo građanske inicijative na prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma, odnosno ovo što je GI Narod odlučuje pokrenula prema ustavu članak 87. U drugom smislu, to je pravo zahtijevanja referenduma kada se ispuni uvjet od prikupljenih 10% potpisa birača, te tada još jedino ostaje mogućnost da Sabor traži od Ustavnog suda da se očituje o ustavnosti pitanja. U trećem smislu, to je pravo glasovanja na referendumu.’
Pravo na referendum treba gledati na ovaj trostruki način, navodi Podolnjak te podsjeća da je GI Narod odlučuje u ovom trenutku tek na prvoj točki – pravu inicijative na prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma, te da inicijativa još nije ni došla do druge točke kad se zahtjeva referendum jer je utvrđeno da je skupljeno 10% potpisa birača koji taj referendum zahtijevaju.
‘U drugoj fazi, kad je riječ o pravu zahtijevanja referenduma, nije konačna riječ Hrvatskog sabora nego se moguće obratiti jedino Ustavnom sudu da dobije odgovor na pitanje je li referendumsko putanje u skladu s Ustavom. Nažalost, kod nas u potpunosti izostala bila kakva pravna i sudska zaštita ustavnog prava na referendum.’, rekao je prof. Podolnjak te dodao da su upravo iz tog razloga bile moguće razne opstrukcije.
Nitko drugi osim ustavnog suda o tome ne može odlučiti o zaštiti ustavnog prava na referendum jer je ovdje riječ o ustavnom pravu. Prof. Podolnjak smatra da će Ustavni sud u ovom postupku morati dati konačni pravorijek.
Vlada je u potpunosti privatizirala provjeru potpisa
‘Ukoliko Minstarstvo uprave i Vlada ostanu pri danom Izvješću, i ako bi Hrvatski sabor prihvatio to Izvješće bez dodatne provjere eventualnih nevažećih potpisa, u tom slučaju apsolutno je jedino moguće da Ustavni sud zaštiti pravo inicijative i građana kojim se traži ovaj referendum, a do sada te zaštite nije bilo’, rekao je Podolnjak i naglasio da jenedvojbeno da su povrijeđena ustavna prava građana koji su dali svoj potpis, te da je u ovom postupku Vlada u potpunosti privatizirala provjeru potpisa, jer provjeru nije izvršilo jedno neutralno nezavisno tijelo kao DIP, a inicijativa se ostavila bez ikakve mogućnosti da se ustanovi zašto su i na koji način desetine tisuća potpisa proglašeno nevažećim.
Naglasio je da se boji da bi novi zakon o referendumu mogao biti takav da će značiti nemogućnosti raspisivanja bilo kojeg sljedećeg referenduma. ‘Bez obzira iz čije radionice dolazio, HDZ-a ili SPD-a, značiti će smrt za referendumsku inicijativu jer će se političke elite osigurati da se ukloni svaka mogućnost, čak i teorijska, da se prikupi dovoljno potpisa za referendum.’ rekao je Podolnjak i napomenuo da se prilikom glasovanja na izborima ne traži OIB.
Nemamo Vladu koja ima većinu glasova birača
‘Pravedniji izborni sustav znači da, kao trenutno kod nas, državom ne može upravljati politička stranka ili stranke koje su dobile manjinu glasova na parlamentarnim izborima. To nije uobičajeno u parlamentarnim sustavima i parlamentarnoj demokraciji, jer većina građana mora izabrati one koji će iduće 4 godine upravljati državom – to je temeljna postavka’, naglasio je Podolnjak i dodao da su velike stranke u Hrvatskoj navikle su da same donose važne odluke o državnim pitanjima, a smetaju im sve druge manje stranke koje traže sudjelovanje u vlasti kroz koalicije.
‘Promjena izbornog sustava bi omogućila da i druge, manje stranke, sudjeluju u izvršnoj vlasti i da državom upravlja ona koalicija kojoj je većina građana dala legitimitet – u ovom trenutku, to nije tako’, rekao je i podsjetio da je 2011. godine, koalicija koja je bila na vlasti dobila samo 40% glasova, a imala je 55% mandata u saboru, što znači da je manjina građana izabrala vladu koja je upravljala državom.
Morat će se očitovati Ustavni sud
‘Ustavni sud će morati definirati kako se očitovati prema referendumskim inicijativama kojima nije omogućena transparentna provjera potpisa jer je i Povjerenstvo i Ministarstvo upravo prema nekim svojim pravilima više 40.000 potpisa građana za svako pitanje ocijenilo nevažećim’, istaknuo je Podolnjak te dodao da ‘to nije procedura kakva postoji u biračkim odborima gdje su prisutni pripadnici pojedinih političkih opcija pa onda zajedno provjeravaju je li neki glas važeći ili nije, i ako se ne mogu složiti, onda ona nezadovoljna strana može tražiti od DIP-a, kao nezavisne strane, da se očituje o spornom pitanju. To je uređeni pravni postupak koji imamo i kojim se utvrđuje je li glas nekog birača važeći ili nije – ovdje toga nema, ovdje je jedna strana rekla da su potpisi nevažeći i da nitko drugi nema pravo to dovoditi u pitanje.’
‘Normalno bi bilo da se neutralna strana izjasni je li potpis važeći ili ne, a sve što imamo u izbornom pravu prilikom izbora na bilo kojoj razini – toga sada ovdje nema, nedostaje sudbena zaštita referenduma’, naglasio je Podolnjak te spomenuo da je početkom 2018. godine slovenski Ustavni sud ukinuo zakon o referendumu upravo na temelju toga što je procijenio da taj zakon nema dovoljnu sudbenu zaštitu, te je rekao da vjeruje da će i u Hrvatskoj Ustavni sud također zaštititi ustavno pravo koje je definirano člankom 1. Ustava Republike Hrvatske.
Na kraju je dodao da bi Ustavni sud trebao naložiti da se čitav postupak provjere potpisa provede iznova i ovaj put učini transparentnim uz prisutnost inicijative kako bi se otklonila svaka mogućnost da se pojedini potpisi ne priznaju ako su oni sporni sa stajališta inicijative te bi trebala postojati neutralno tijelo koje bi donijelo konačni sud.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
