Nepoštivanje institucije Predsjednika RH: Nevjerojatan podrugljivi odgovor Milanovićeva ureda

zoran milanović novinarski upit
Foto: Snimka zaslona

Nevjerojatan podrugljivi odgovor Milanovićeva ureda na novinarski upit!

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ne samo da imamo predsjednika s karakterom, nego i cijeli jedan ured. Naime, Ured predsjednika Republike na novinarska pitanja odgovara tako da se s razlogom pitamo, hoće li se takav način nastaviti i gdje ćemo završiti ako se ne sačuva poštovanje prema instituciji i funkciji koju se obnaša, piše Dnevnik Nove TV.

Na službeni novinarski upit gdje je predsjednik, je li na skijanju, s kojim financijskim sredstvima i kojim prometnim sredstvom, Ured predsjednika Republike Hrvatske odgovorio je na sljedeći način: “Predsjednik Milanović nije na odmoru, u Zagrebu je. Predsjednik Republike inače nikada nije na odmoru, bio u Zagrebu ili ne, jer uvijek obavlja svoju dužnost. Jutros (u subotu) je na nekoliko sati otputovao u Kranjsku Goru i usput posjetio Tarvisio, kako bi tamo provjerio uvjete za moguću prijavu svoga prebivališta, a kako bi potom mogao zatražiti državnu rezidenciju za stanovanje u Zagrebu. Budući da je državni dužnosnik, predsjednik Republike ima ista prava kao i svi drugi, kao što to tvrdi predsjednik Vlade. Predsjednik Milanović vratio se danas (u subotu) u Zagreb, nakon što je provjerio uvjete za moguću prijavu prebivališta u Kranjskoj Gori”.

Ured predsjednika Republike bio je slobodan biti sarkastičan zbog slučaja predstojnika Ureda predsjednika Vlade Zvonimira Frke Petešića koji je prijavio prebivalište na Dugom otoku kako bi kao državni dužnosnik koristio državni stan u Zagrebu. HDZ odgovara: Odgovorili smo medijima na sva pitanja, a Ured predsjednika svog bi se odgovora trebao sramiti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Posljedice bi mogle biti osuda javnosti

“Bahati i nekulturni Milanovićev glasnogovornik izbjegao je odgovoriti medijima na pitanje gdje mu se šef nalazi tj. odmara! Pa gdje je odjednom nestalo #samoodgovoritenapitanje?”, objavio je Ante Sanader na društvenim mrežama.

Koje neformalne konsekvence bi zahtijevao ovakav odgovor Ureda predsjednika, objasnila je komunikacijska stručnjakinja Gabrijela Kišiček: ”Posljedice bi mogle biti osuda javnosti, gubitak povjerenja u predsjednika, narušavanje kredibiliteta predsjedničke funkcije jer čovjek kad govori mora biti svjestan da predstavlja struku, instituciju, funkciju. Mi privatno možemo biti zabavni, imati određene sklonosti, međutim, profesionalno moramo znati dozirati i uvijek imati na umu da kada govorimo budemo ozbiljni, stručni i da zapravo održavamo i odražavamo dignitet funkcije koju predstavljamo, dignitet”.

Narušavanje političke tradicije i kredibilitet predsjedničke dužnosti

Ovo nije prvi put da hrvatski predsjednik obezvređuje instituciju predsjednika RH.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> (VIDEO) 5 stvari koje trebate znati o Milanoviću i ćiriličnim pločama u Vukovaru

> (VIDEO) Bulj: ‘U vrijeme kada Milanović daje ovu skandaloznu izjavu, ploče četnika koji su klali po Hrvatskoj i dalje stoje’

> (FOTO) Milanović u Jasenovcu: ‘HOS-ovu ploču treba baciti, a na komemoraciju žrtvama na Bleiburgu nikada nisam i neću ići’

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Godine 2020. predsjednik Zoran Milanović odlučio je da se neće pojaviti na konstituirajućoj sjednici Hrvatskog sabora. To je bilo prvi put u povijesti da predsjednik države ne nazoči prvoj sjednici najvišeg zakonodavnog tijela. Njegov neuobičajen potez izazvao je brojne reakcije.

“Milanović želi uvesti neku novu, svoju eru”

“Predsjednik s karakterom i dalje pokazuje svoj karakter. Imali smo inauguraciju i izvođenje himne koji su bili različiti od svih prethodnih. I davanje mandataru da složi Vladu bilo je drugačije nego ijednom dosad. Očito, Zoran Milanović je odlučio biti drugačiji predsjednik od prethodnika. Kao da želi uvesti neku novu, svoju eru. Originalnost ima šarma, ali i tradicija ima svoje vrijednosti. Ignoriranje tradicije u potpunosti ne čini dobro ni predsjedniku, a ni društvu. Hrvatska je država već tridesetak godina i bilo bi dobro da se neke tradicije poštuje. Mi smo parlamentarna demokracija i bilo bi mu mjesto na konstituirajućoj sjednici. Nedolazak je nedostatak poštovanja prema jednoj od institucija RH, a i predsjednik Republike sam je po sebi institucija. Ali, čini se da je predsjednik Milanović odlučio iskazati svoj karakter i raditi samo ono što on smatra potrebnim i prikladnim”, komentirala je tada za Večernji Ankica Mamić.

Niti analitičar Božo Skoko nije tada našao ništa dobroga u Milanovićevu potezu:

“Koliko god predsjednik Milanović pokušavao proteklih mjeseci ostaviti dojam da ne želi izlaziti iz svojih ovlasti i ne miješati se u druge sfere vlasti ili im davati bilo kakav alibi, bojim se da ovakva i slične odluke mogu pridonijeti dojmu da ne obavlja savjesno i odgovorno svoju predsjedničku dužnost i da mu rad nije jača strana. Predsjednik države mora biti vidljiv i mora poštovati najveću zakonodavnu instituciju u zemlji, a to je Hrvatski sabor.”

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Razmišljanja o opozivu

Krajem prošle godine rasplamsao se sukob predsjednika Zorana Milanovića i ministra obrane Marija Banožića koji je kulminirao Banožićevom izjavom da je vrijeme za opoziv predsjednika. Prije toga predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao je da se može govoriti o opozivu Milanovića zbog napada na Milorada Pupovca. Plenković je tada dodao i da je svjestan da to neće proći.

Što je potrebno za opoziv predsjednika u Hrvatskoj?

Postupak opoziva hrvatskog predsjednika uređen je člankom 105. Ustava Republike Hrvatske. Osnova za opoziv predsjednika jest povreda Ustava koju počini u obavljanju svojih dužnosti. Predsjednik RH mora se ogriješiti o Ustav unutar obavljanja svojih dužnosti, a ne u privatnom životu.

Postupak opoziva pokreće Hrvaski sabor dvotrećinskom većinom svih zastupnika. U sadašnjoj situaciji za opoziv predsjednika morao bi glasovati 101 saborski zastupnik. U slučaju da Sabor pokrene postupak, odluku o odgovornosti donosi Ustavni sud dvotrećinskom većinom svih sudaca u roku od 30 dana.

Ustav kao pretpostavku za opoziv navodi isključivo povredu Ustava o kojoj odlučuje Ustavni sud.

Milanovićeve ideje o smislu funkcije hrvatskog predsjednika

“Ne vidim više smisao te dužnosti. Mislim da je došlo vrijeme da se predsjednik bira u parlamentu, za što je potrebna dvotrećinska većina i izmjena Ustava. Iskustvo mi govori da birati nekoga na izborima nema smisla kad predsjednik nema neke ovlasti, i ne treba ih imati. Ne vidim se kao kandidat za direktno izabranog predsjednika Republike jer to nema smisla”, govorio je Zoran Milanović prije gotovo sedam godina u jednoj televizijskoj emisiji, a isto je mišljenje imao i 2011., kada je postao predsjednik Vlade.

Kao predsjednik Kukuriku Vlade Zoran Milanović u emisiji Veto na Jabuka TV izjavio je da bi trebalo ukinuti predsjednicu, kada je tu funkciju obnašala Kolinda Grabar Kitarović. Milanović je odgovarajući na pitanje je li razmišljao o kandidaturi za funkciju predsjednika Republike Hrvatske, tada kazao da za to nije zainteresiran. Potom je svoju izjavu dodatno začinio kazavši da ne vidi više smisao te funkcije i da bi to parlament u idućem sazivu trebao preispitati.

“Hrvatsku vlast bi trebala činiti Vlada RH i Hrvatski sabor, te Ustavni sud, a funkcija predsjednika Republike kao funkcija bez većih ovlasti nema smisla. Govorim općenito”, kazao je tada Milanović.

No, zanimljivo je da je tijekom predsjedničke kampanje u kojoj se ponovno natjecao Ivo Josipović imao potpuno drugačije mišljenje o funkciji predsjednika Republike.

Tada je stao u zaštitu tadašnjeg predsjednika Ive Josipovića, kojega je na tu funkciju i dovela SDP-ova glasačka mašinerija.

“Po meni je u redu predsjednika direktno birati, ali mi je čudno da se sada ide sa takvim prijedlozima. Predsjednik nije klasična izvršna dužnost, već osoba u kojoj bi se trebale stjecati i ujedinjavati sve pozitivne nacionalne silnice. Mislim da je ovakav model izbora održiv i dobar. Mi smo sada praktički u Drugoj republici. Naša Prva republika je trajala 90-ih godina. To je bio polupredsjednički sustav sa mnogim ovlastima koje idu iznad ovlasti predsjedničkog sustava. Godine 2000. smo promijenili Ustav i od tada je Vlada ta koja vodi unutarnju i vanjsku politiku, s predsjednikom se surađuje na određenim područjima i možda nije loše da ga se bira direktno. Neki ga biraju u Parlamentu, neki direktno, ali na kraju je sve do osobe. Takve genijalne inicijative bih više cijenio izvan perioda izbora. Ne znam što u ovo vrijeme znači takav prijedlog”, rekao je tada Milanović.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.