Neujednačenost sudske prakse u Hrvatskoj: ‘Guljenje krumpira postalo je privilegija bogatih’

Zastupnici u Hrvatskom Saboru imali su danas burnu raspravu o konačnom prijedlogu izmjena Kaznenog zakona (KZ).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zakonskim izmjenama također se predviđa i ukidanje zastara za najteža kaznena djela, a po službenoj dužnosti gonit će se prijetnje prosvjetnim i zdrastvenim djelatnicima te odvjetnicima. Nasilničko ponašanje i nasilje u obitelji ponovno će biti obuhvaćeno Kaznenim zakonom.

Ministar pravosuđa Orsat Miljenić najavio je, govoreći o konačnom prijedlogu izmjena KZ-a, da u njemu ne postoji kazneno djelo teškog sramoćenja što je osobito važno kada je riječ o medijima.

“Nema kaznenog djela ako se dokaže istinitost činjenične tvrdnje koja se iznosila i prenosila, postojanje ozbiljnog razloga zbog kojih se povjerovalo u njezinu istinitost, a ono što je značajno neće postojati kazneno djelo teškog sramoćenja ili uvrede ukoliko su njihova obilježja ostvarena u znanstvenom, stručnom, umjetničkom, književnom djelu, javne informacije u obavljanju djelatnosti propisane zakonom, političke ili druge javne i društvene djelatnosti. Tu je i novinarski posao, obrana nekog prava, a sve je učinjeno u javnom interesu ili iz drugih opravdanih razloga”, kazao je Miljenić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

HDZ predložio da umjesto novinara za sramoćenje odgovaraju nakladnici

Iz HDZ-a su poručili kako nisu za to da se novinare ili nekog drugog kažnjava zbog iznesene informacije koja može ugroziti nečiju karijeru, obitelj ili posao, no traže da umjesto kaznene odgovornosti onih koji pronose takve neistine odgovaraju njihovi poslodavci. “Drugim riječima, ako govorimo o medijima da onda oni nakladnici koji ustvari koristeći se takvim informacijama stječu dobit i profite na tržištu odgovaraju za štetu počinjenu tim djelima ozbiljnom kaznom koja stvarno može djelovati i kao prevencija da dovede do odgovarajuće zaštite svih onih koji se mogu naći pod udarom tih kaznenih djela”, rekao je Davorin Mlakar (HDZ).

Nikola Vuljanić (Klub nezavisnih ljevičara) mišljenja je kako se sramotiti ne može istinom. “Svi koji su ušli u javni život prihvatili su da su pod lupom. I ako neka istina koja se meni ne dopada i mislim da će mi škoditi i mislim da je grozna, ali je istina, iziđe van, ja se nemam pravo buniti”, ustvrdio je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Moraju postojati sankcije za širenje laži

Nezavisna Jadranka Kosor mišljenja je kako Kazneni zakon mora predvidjeti mogućnost sprječavanja laži o drugima. “Laži koje vrlo često mogu uništiti život, mogu uništiti obitelj, mogu uništiti zdravlje i to je prije svega zadaća Kaznenoga zakona, a to je i naša zadaća. Dakle kad netko primjerice, a najčešće govorimo o novinarima, zaista opetovano iznosi po desetak puta ,primjerice,konstataciju kad želi oblatiti nekoga tko je bio ministar hrvatskih branitelja pa napiše da si je ta osoba svaki puta, da bi proslavila svako samoubojstvo hrvatskoga branitelja, kupila novi šešir, onda to jest sramoćenje i to ne ulazi apsolutno niti u sferu javnoga interesa, niti drugih okolnosti”, pojasnila je Kosor.

Za laburista Dragutina Lesara na djelu je klasični primjer sukoba dvaju prava. “Pravo medija i novinara na slobodu i pravo na istinu i obranu istine. I kada god se sukobljavaju, sudaraju ta dva prava, zakon mora bit potpuno jasan – bez žvakaće gume i rastezljivih hozentregera”, poručio je Lesar.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ukidanje zastare za najteža nedjela

Zakonskim izmjenama također se predviđa i ukidanje zastara za najteža kaznena djela, a po službenoj dužnosti gonit će se prijetnje prosvjetnim i zdrastvenim djelatnicima te odvjetnicima. Nasilničko ponašanje i nasilje u obitelji ponovno će biti obuhvaćeno Kaznenim zakonom.

Neujednačenost sudske prakse u Hrvatskoj

Raspravu o konačnom prijedlogu izmjena Kaznenog zakona zastupnici su iskoristili kako bi upozorili na neujednačenost sudske prakse u Hrvatskoj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Neodostatak ujednačene sudske prakse sustav čini lošim zato jer kažnjava tamo gdje može, a ne kažnjava tamo gdje mora. A loš je i zato što nema osjećaja za sirotinju, a ima osjećaja za teške probleme osobe koja se školuje u inozemstvu pa ne može otići u zatvor – makar je pogazio dvije djevojke”, ocijenio je Vuljanić.

 

Guljenje krumpira – kazna za bogate

Za Laburista Dragutina Lesara guljenje krumpira postalo je privilegija bogatih.

“To je postala privilegija bogatih i njihove čeljadi, tajkuna i njihovih. Pogledajte malo presude koje se objavljuju kad god je stranka u postupku netko tko spada u kategoriju bogatih tajkuna i njihove djece- najčešće završava guljenjem krumpira, a ne zatvorom”, zamjerio je Lesar.

‘Koliko će ova Vlada trebati oguliti krumpira?’ 

Đurđica Sumrak (HDZ) pitala se hoće li biti dovoljno krumpira za one koji su osiromašili hrvatske obitelji u aktualnoj vladi.

“Koliko će ova Vlada na kraju mandata trebati oguliti tona krumpira i da li će to uopće moći hrvatski seljak proizvesti da bi oni bili kažnjeni, ako će uopće biti kažnjeni. Na koji način će se kazniti ministarstva, sukobi interesa, ministar koji ima 300 tisuća duga za službena putovanja, ali ih nema potkrijepljene  putnim nalozima – o tome uopće nitko ne govori”, rekla Sumrak.

Kritika državnih odvjetnika

Vuljanić kaže kako ne zna koliko se krumpira uzgaja u Hrvatskoj, ali zna da su državni odvjetnici dosada bili lešinari i hapsili samo političke mrtvace.

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.