Tradicionalna blagdanska potrošačka košarica za 2018. godinu iznositi će 2.175,98 kuna, dok je prošle godine iznosila 2.067,94 kuna (razlika: 108,04 kn).
Skromnija košarica ove godine iznosi 968,97 kuna, a prošle godine je iznosila 928,00 kunu (razlika: 40,97 kn). Skromnija košarica može biti još i skromnija odricanjem od još nekih blagdanskih sadržaja stola pa ju je, u vrlo skromnom obliku, moguće spustiti i na 581,34 kune, što je rast u odnosu na prošlu godinu u kojoj je iznosila 544,72 kune (razlika: 36,62 kn).
Pridodamo li ipak troškovima blagdanskog stola i trošak božićnog drvca i to ne umjetnog, a pretpostavimo li da kućanstvo nakit za drvce ima od ranije, tada blagdanski trošak naravno raste. Za najjeftiniju smreku potrebno je izdvojiti od 100 do 150 kuna, za srebrnu smreku (silber ili silver) od 200 do 350 kuna, dok za, u zadnje vrijeme vrlo popularnu, nordijsku jelku od 350 kuna pa i značajno više, čak i preko 800 kuna, ako se radi o većim primjercima.
Svaki dom si ne može priuštiti bakalar za Badnjak
Nažalost, neka tradicionalna jela, kao što je primjerice bakalar za Badnjak i purica za Božić, iziskuju povećane troškove zbog visokih cijena i većina hrvatskih građana ne može si ih priuštiti pa je blagdanska košarica podijeljena na tri kategorije, onu obilniju i u skladu s tradicijom, onu nešto skromniju, u kojoj su sadržane zamjenske tj. jeftinije namirnice, koje barem djelomice mogu zadovoljiti istovremeno i tradiciju i prehrambene potrebe za promatrane blagdanske dane i onu najjeftiniju.
Pokazalo se kako veliki broj građana zamijeni skupi bakalar, zubatac ili škarpinu s oslićem ili nekom drugom još jeftinijom ribom–srdelama, šarunom ili manjim trljama.
U nekim će krajevima, ako je riječ o prženoj slatkovodnoj ribi ili o „fišu“, one skuplje ribe-štuku i soma, zamijeniti šaran, babuška i više ribljih glava uz pokoju sitnu ribicu, a puricu će zamijeniti jeftinija perad-pile, kokoš ili neko drugo jeftinije meso. Za Silvestrovo i Novu godinu, umjesto odojka i skupljih suhomesnatih proizvoda, kao što su pršut, kulen i šunka, konzumirati će se jeftinija svinjska lopatica, jeftinije salame, za juhu manje kvalitetni dijelovi junetine ili samo sarma od jeftinijeg i manje kvalitetnog mljevenog mesa s malo više riže.
Što se tiče slastica, na stolovima će se za Božić također naći tradicionalni kolači, kao što su makovnjača i orahnjača ili neki drugi tradicionalni kolači, samo s manje nadjeva i u manjoj količini, dok će svečaniji kolači, koji su i skuplji, kao što je primjerice neki kolač bogat bademima ili čak mađarica i sl., biti izostavljeni, a i novogodišnji će kolač biti nešto skromnijeg sadržaja. Košarice se razlikuju ne samo po sadržaju, već i po samim normativima jela i pića, koji se smanjuju od bogate prema skromnoj košarici.
Trošak za prosječnu tročlanu obitelj
Prigodom izrade sve tri košarice korišteni su standardni recepti kako bi se što točnije odredila potrebna količina za tročlanu obitelj, a pretpostavljalo se da će se većina jela konzumirati za ručak i večeru, dok su primjerice normativi za Božić određeni pod pretpostavkom kako će hrana koja ostane biti dovoljna i za blagdan sv. Stjepana.
Ni tradicionalna, ni srednja, ni skromna košarica ne obuhvaćaju troškove darova, božićnog drvca, ukrasa, pirotehnike i sličnoga, što se uobičajeno kupuje za blagdane, kao ni troškove putovanja na razna odredišta, plaćene novogodišnje dočeke i slavlja i slično te se isključivo temelje na troškovima prehrane i troškovima pića koji su obuhvaćeni u razumnim količinama.
Neke namirnice potrebne za tradicionalne recepte, uobičajeno se ne potroše do kraja u promatranim danima, no u košaricama su obuhvaćene isključivo potrebne količine i normativi, ali im je, bez obzira na cijenu, smanjena vrijednost. Cijene proizvoda bilježene su u trgovačkim lancima i na tržnicama na raznim lokacijama, ali isključivo za one namirnice za koje je uobičajeno da se tamo kupuju. Kao najpogodniji pokazatelj cijena pretežito je korištena najčešća cijena, iz razloga što su cijene standardnih proizvoda po trgovačkim lancima većinom ujednačene.
Na tržnicama se primjećuju ogromne razlike u cijenama, posebice kod voća i povrća. Slične, ali nešto manje razlike primjetne su i u trgovačkim lancima gdje se sve više pojavljuju tzv. bio proizvodi koji su značajno skuplji. Osim što građani moraju napraviti dodatne napore, kako bi pronašli jeftinije namirnice trebaju se pitati koliko su i jesu li te jeftinije namirnice zdrave i isplati li im se zbog ograničenih financijskih sredstava štedjeti nauštrb zdravlja.
U odnosu na prošlu godinu cijene namirnica potrebnih za izradu kolača u prosjeku su rasle, cijene voća i povrća bilježe različite trendove, ovisno o vrsti i kvaliteti, dok su cijene mesa i ribe u prosjeku rasle s izuzetkom jeftinijih vrsta svinjetine i junetine (svinjska lopatica, mljeveno svinjsko meso i junetina za juhu) koji se uz dodatne napore mogu pronaći po nižim cijenama. Ipak, cijene namirnica koje se najčešće konzumiraju za blagdane kao što je bakalar, kvalitetniji oslić, odojak i kvalitetniji dijelovi junetine u odnosu na prošlu godinu bilježe blagi rast.
Temeljem dostupnih podataka i analiza Nezavisni hrvatski sindikati predviđaju kako će potrošnja u prosincu ove godine iznositi više od 13,5 milijardi kuna. Predviđanja su temeljena na fiskaliziranom iznosu iz prosinca 2017. godine, u iznosu od gotovo 13,8 milijardi kuna, kretanju prometa od trgovine na malo, koji je u razdoblju od siječnja do listopada 2018. godine realno porastao za 3,7% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, kretanju nenamjenskog kreditiranja građana, povećanim doznakama iz inozemstva (napomena: već u 2017. godini iznosile su rekordnih 1,06 milijardi eura što je povećanje u odnosu na prethodnu godinu od 5,13%,a za 2018. godinu za očekivati je daljnje povećanje toga iznosa), rastu plaća koje su u neto iznosu realno rasle za 3,0% u razdoblju od siječnja do rujna 2018. godine u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, usklađivanju mirovina te promjenama Pravilnika o porezu na dohodak kojima se značajno povećava iznos za prigodne nagrade.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
