O pitanju emigranata koje se sve više tiče i Hrvatske, u svjetlu najavljenih kvota koje bismo trebali primiti, u emisiji HRT-a Otvoreno raspravljali su Tea Vidović iz Centra za mirovne studije, zastupnica u Europskom parlamentu Ruža Tomašić, pomoćnik ministra unutarnjih poslova Nebojša Kirigin i stručnjak za sigurnost Pavle Kalinić.
Nebojša Kirigin iz Ministarstva unutarnjih poslova kazao je kako ćemo oko 400 emigranata s područja Grčke i Italije smjestiti u hotel Porin, dok će maloljetni emigranti ići u Kutinu. Teško je reći što će biti u budućnosti, jer se razgovara samo o trenutačnoj brojci od 40 000 emigranata koje će europske zemlje smjestiti u svojim kapacitetima. Dovoljno je da netko dođe u državu, u institucije i zatraži azil – ne mora doći ilegalno, može putem turističke vize ili na sličan način, podsjetio je Kirigin.
Nema neke jedinstvene politike Europske unije, tvrdi europarlamentarka Ruža Tomašić. Europska unija želi da to države riješe između sebe. Ne bore se da zaustave iseljavanje tamo gdje je počelo. Ako se nastavi ovako, to će biti unedogled, tvrdi. Kad bi se doista htjeli baviti time, a ne samo deklarativno, prvo bismo pokušali zaustaviti krijumčarenje ljudi. A kad već ti ljudi dođu, odredili bismo tko je zaista azilant, a tko ekonomski emigrant. Ne mislim da zemlje treba natjerati na određen broj azilanata, svaka zemlja bi trebala odrediti za sebe koga će primiti, gdje će ih smjestiti i osigurati im život dostojan čovjeka, izjavila je Tomašić.
Tea Vidović iz Centra za mirovne studije svakodnevno radi s tražiteljima azila. Ukoliko pratimo statistiku odobravanja azila, rekla je Vidović, prije pristupanja EU taj broj bio je dosta malen. Treba također naglasiti mit o Hrvatskoj kao tranzitnoj zemlji, rekla je. Neki od njih Hrvatsku ipak vide kao zemlju u kojoj bi mogli i živjeti. Napomenula je kako se i dalje nastavlja praksa koju Mađarska želi primjeniti, iako izgradnja zida neće riješiti problem – to je mehanizam restriktivne politike. Treba razmišljati o dugoročnim rješenjima koje tim ljudima nude neku priliku.
Kroz povijest su se radili zidovi, rekao je Pavle Kalinić i naveo primjer Britanije za vrijeme Rimskog Carstva, Berlinski zid i slične primjere, ali istaknuo je i da to nije rješenje. Kako imamo smrvljenu Siriju, pa Libiju koju više nitko ne spominje. Dokle god postoji interes krupnog kapitala, mi ne možemo očekivati da će se pritisak na Europu smanjiti, tvrdi Kalinić. Treba se raspraviti unutar EU koliko Hrvatska može primiti emigranata. Mi imamo birokraciju kompliciranu samu po sebi, a kamoli kada dođe netko izvana tko bi se s njom nosio, a ne zna ni jezik.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
