(VIDEO) Nino Raspudić: ‘Plenković je u slučaju ministrice Žalac dobio politički bezopasnu i poslušnu osobu’

Foto: snimka zaslona

U posljednjoj emisiji Peti dan bilo je govora o tome jesu li političari u boljoj poziciji od građana koji za život zarađuju na nekim drugim poslovima i što to govori o stupnju demokracije u državi, dok se u drugom dijelu govorilo o estetskoj kirurgiji.

Povod za prvu temu bio je slučaj ministrice Žalac koja je autom udarila djevojčicu, a kasnije se uspostavilo i da je imala nevažeću vozačku dozvolu. Voditeljica je upitala Ninu Raspudića smatramo li mi da su političari neki „nadljudi” kojima se takve stvari ne smiju događati.

“Treba razlikovati privatnu osobu od javne funkcije”

„Ovdje treba razlikovati privatnu osobu od javne funkcije. Dakle, oni ne moraju biti ništa bolji ljudi od ostalih, ništa discipliniraniji građani, ali u trenutku kada su na funkcijama, gdje brinu o donošenju zakona, reda i poretka, od njih se očekuje da se pridržavaju tih pravila. Nepridržavanje pravila kršenje je Zakona. U tom smislu od njih se očekuje više nego od ostalih.” – ističe on.

„Oko slučaja ministrice Žalac dvije su se stvari vrtile u cijeloj priči – jedna je: “Može se svakome dogoditi”, a druga je latinska „quod licet Iovi non licet bovi”- ono što je dozvoljeno Jupiteru, u ovom slučaju političaru, nije dozvoljeno nama običnim smrtnicima. Premijer Plenković izrekao je jedan „plenkizam” na kraju cijele priče – rekao je da to što ona nije produljila vozačku ne znači da je vi ne morate produljavati. – kazao je Raspudić.

„Možete li vi upravljati važnijim javnim stvarima, a zaboraviti za tri godine produljiti vozačku dozvolu. Zašto ministrica tri godine upravlja motornim vozilom bez valjanog dokumenta?” – upitao je i istaknuo:

„U njezinom su resoru EU fondovi. Svi koji su se time bavili ističu da je tu bitan jedan nevjerojatan formalizam i gotovo cjepidlačarenje. Sama ministrica je govorila da se moraju strogo pridržavati procedure. I sada ona, koja se bavi time, kaže da nije tri godine produljila vozačku dozvolu. Po meni je to bilo za neopozivu ostavku. Posebno licemjernim smatram Plenkovićev čin, koji nije uvažio ostavku jer on time dobiva kadar – ona je sada politički bezopasna i bit će mu poslušna.” – kazao je Raspudić istaknuvši kako je HDZ u ovim trenucima, kada se otkrivaju nove afere Anke Mrak-Taritaš, trebao podizati moralnu ljestvicu, a ne je spuštati.

Nekultura iz bivšeg sustava

„Moj načelni stav u ovakvim slučajevima jest da političar treba ponuditi: a) neopozivu ostavku – to treba podnijeti kada je svjesno prekršen neki zakon. Kod slučaja ministrice Žalac fale dva ključna detalja – nije rekonstruiran sam događaj, kako je ministrica upravljala vozilom, drugo – je li ona dobila vozačku dozvolu pod specijalnim uvjetima (slabiji vid itd.).

Po mom mišljenju nije morala neopozivu ostavku podnostiti. Ali ona je morala odmah ponuditi ostavku, a nije ju ponudila odmah.” – rekao je Petar Tomev Mitriketski.

„Budući da nije odmah ponudila ostavku, onda tu imamo nešto što ja nazivam ‘strukturni jugoslavenizam’, a to je nešto protiv čega se jako teško borimo i ne znam kako ćemo istrijebiti.
Ta činjenica da ona nije odmah ponudila ostavku – g. Grmoja je optužio Plenkovića da su oni odmah dogovorili da će ju ona ponuditi, ali da on neće prihvatiti. Uzimajući u obzir da je to tu naša nekultura iz bivšeg sustava – minimalno smatram da je trebala ponuditi ostavku odmah.”

„Smješno mi zvuči- ovo „nekultura iz bivšeg sustava”. Već smo 30 godina u novom sustavu, a neodgovornost političara je i dalje prisutna” – rekla je Lana Bobić.

Psihički problemi kod onih koji se podlažu estetskoj kirurgiji?

Govoreći o plastičnim operacijama, Petar Tomev Mitriketski istaknuo je, pozivajući se na znanstvena istraživanja, kako je u mnogim slučajevima ljudi koji se podlažu plastičnim operacijama prisutno veliko nezadovoljstvo, pa i psihički problemi – i to i prije i nakon kirurškog zahvata.

„Kao prvo, definicija zdravlja je promijenjena. Zdravlje više nije samo tjelesno blagostanje, nego i psihičko blagostanje” – kazala je Marija Selak, odgovarajući na pitanje mogu li mali plastično-kirurški zahvati usrećiti ljude te nastavila:

“Kada to postavimo tako onda dolazimo do toga da nije problem samo kako mi izgledamo nego i u tome da naš izgled može kočiti psihički razvoj i da zbog toga imamo pravo intervenirati u našu prirodu.”

Živimo u vizualnoj kulturi 

Spomenula da se kod tog pitanja radi o ideji duha i tjela i antičkoj, sokratovskoj ideji da je “istinito ono što je lijepo – a to je dobro. Dakle, oduvijek se ljepota povezivala s istinom i dobrotom. I onda oni koji nisu imali lijepe crte lica su se smatrali ne samo ružnima nego i zlima.” – kazala je te dodala kako su ljudi kroz povijest bili spremni narušavati svoje zdravlje (izduljivanje vratova, mala kineska stopala) da bi se uskladili s važećim kanonima ljepote.

Na pitanje o slučajevima kada netko želi izgledati kao Ken ili Barbie ili pak izgledati kao neka poznata osoba, Raspudić je rekao:

„To su slučajevi individualnih patologija. No, ima nešto zanimljivo, a to je pitanje rase i estetske kirurgije. Michael Jackson je primjer budući da je on radio sve da izgleda kao bijelac. To je nešto što se itekako tiče politike i odnosa moći.” – rekao je Nino Raspudić te istaknuo:

„Dokle ta sloboda ide? Čovjek se danas pogubio – s jedne strane ima tehničke mogućnosti da se donekle intervenira u svoju fizičku prirodu, a s druge strane nikako da se poklopi ta slika koju on želi s fizikalnom i materijalnom stvarnošću.”

Dodao je i kako smo danas dobu kada sve više sami svoj izgled gledamo i procjenjujemo, tj. živimo u vizualna kultura dok ljudi u ne tako davnoj prošlosti nisu imali ni kvalitetno zrcalo. “Ljudi sve više gledaju sebe i tu se opet gubi jedna granica pretjerivanja” – rekao je.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.