Nitko od bošnjačkih dužnosnika nije čestitao Oluju hrvatskom državnom vrhu

bošnjačkih
Knin, 05.08.2024. - Svečano podignuta zastava na kninskoj tvrđavi povodom 29. obljetnice VRO Oluja. foto HINA/ Miroslav LELAS/ lm

Nitko od bošnjačkih političara hrvatskom državnom vrhu nije čestitao obljetnicu Vojno redarstvene operacije Oluja kojom je Hrvatska vratila okupirana područja i izišla na međunarodno priznatu granicu s Bosnom i Hercegovinom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nije to učinio ni Denis Bećirović, bošnjački član Predsjedništva BiH, a ni Elmedin Konaković, lider Trojke i ministar vanjskih poslova BiH. Nije čestitao čak ni aktualni gradonačelnik Bihaća, Elvedin Sedić, kao ni rukovodstvo Unsko-sanske županije.

>6. kolovoza 1995. Oluja – Hrvatska vojska izbila na granicu s BiH i spasila Bihać od pokolja

Dudaković se zahvalio

Podsjetimo, Atif Dudaković, zapovjednik 5. korpusa Armije RBiH, danas optužen zbog zločina nad srpskim stanovništvom, zahvalio se 6. kolovoza 1995. godine generalu Marijanu Marekoviću i Hrvatskoj vojsci tijekom povijesnog susreta na rijeci Korani.

“Gospodine generale, dobro došli. Čekali smo vas dugo, ali napokon smo se sreli”. Tim je riječima 6. kolovoza 1995. zapovjednik 5. korpusa Armije BiH Atif Dudaković na mostu na rijeci Korani u Tržačkim Raštelama dočekao zapovjednika 1. gardijske brigade, general-bojnika Marijana Marekovića i pružio mu ruku. Njegove postrojbe s drugim hrvatskim snagama deblokirale su Bihać.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

”Bez Hrvatske deblokada ne bi bila ovako brza…”

Bihać je bio blokiran 1201 dan, a Dudaković je, nedugo nakon blokade rekao: “Bez Hrvatske vojske još bismo čekali slobodu”.

“Bez Hrvatske deblokada ne bi bila ovako brza. Prijatelji i saveznici pomagali su nam i prije. Hrvatska nam je i jedno i drugo”, istaknuo je Dudaković. Srbi su ga držali u obruču gotovo pune tri godine. Malo je poznato da su u dvama navratima HVO i HV spašavali Bihać.

>15. rujna 1995. Maestral – pobjedonosni nastavak Oluje u BiH i potpuni slom Srba

Operacija Zima ’94

Cijela gotovo jednomjesečna operacija Zima ‘94. na Dinari bila je vezana uz odvraćanje pripremljene srpske akcije za slamanje otpora Ratka Mladića koji je nakon Srebrenice planirao i pokolj u Bihaću. Naime, srpske su snage iz BiH pokrenule snažnu ofenzivu prema Bihaću. Ušle su čak u predgrađa ovoga grada, u koordinaciji s postrojbama Vojske iz Krajine te Abdićevim autonomašima iz Velike Kladuše. Operacija je bila toliko snažna da je izgledalo da će Bihać pasti svakog trenutka.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nestajanjem bihaćke enklave Republika Srpska Krajina i RS bili bi čvrsto povezani. Otvorila bi se jaka prometna komunikacija Beograd – Banja Luka – Knin. Stvorio bi se ogroman kompaktan srpski prostor koji bi dopuštao Srbima veliku operativnu dubinu. Vjerojatnost njihova ujedinjenja bila bi vrlo velika. Unatoč svemu, hrvatskim napredovanjima na Dinari i Livanjskom polju Srbi su morali značajan dio snaga prebaciti na to ratište i smanjiti pritisak na Bihać.

Konačno je obranjena ova enklava. Tijekom cijeloga rata u BiH Hrvatska je zračnim mostom intenzivno potpomagala obranu Bihać, dostavom oružja, streljiva i svih drugih potrepština. Konačno, akcijom Oluja prekinuta je trogodišnja blokada grada Bihaća kojemu je prijetila sudbina Srebrenice. Sve to preduhitrila je Oluja, prenosi Dnevnik.ba.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.