Dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju Joseph Stiglitz smatra da bi Hrvatska trebala pričekati s uvođenjem eura jer bi šteta mogla biti veća od prednosti zbog šokova koji se događaju u svijetu.
“Iz ekonomskog kuta gledanja, potencijalni benefiti puno su ograničeniji od potencijalnih troškova. Postoje argumenti zašto bi trebalo pričekati s ulaskom u eurozonu. No, o tim stvarima odlučuje politika”, istaknuo je Stiglitz.
Podsjetimo, premijer Andrej Plenković izjavio je 2018. kako je referendum o uvođenju eura održan kada je održan i referendum o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, kada se glasalo o Ugovoru o pristupanju u kojem stoji da će Hrvatska pristupiti europodručju.
Na upit o dilemama je li uvođenje eura i odricanje od dijela suvereniteta, Plenković je ustvrdio kako se “Europska unija bavi okupljanjem suvereniteta i time jačanjem svih država koje su u europskom projektu”.
Godine 2019. češki premijer Andrej Babiš izjavio je “Europska unija je dobar projekt, ali to ne znači da Češka mora usvojiti sve njezine ideje bez odgovarajuće analize rizika”, a na njega se nadovezao poljski premijer.
“Prioritet poljske vlade nije usvojiti zajedničku europsku valutu, euro, nego povećati prihode ljudi na zapadnoeuropske razine”, naglasio je poljski premijer Mateustsz Morawiecki. Njegov komentar odnosio se na obećanje lijeve oporbe da će uvesti euro ako pobijede na parlamentarnim izborima.
Švedska, iako članica, i dalje je izvan europodručja s obzirom na to da su njezini građani na referendumu dva puta odbili prihvaćanje jedinstvene valute. Danska je članica ERM II od 1999. i danska kruna je vezana uz euro. Ali Danci su također referendumom 2000. odbili uvođenje eura. Danska je potom izuzeta od obveze uvođenja. Ujedinjeno Kraljevstvo koristilo se pravom ostajanja izvan europodručja. Zadržalo je vlastitu valutu (funtu), a 2020. je i napustilo Europsku uniju.