Građanska inicijativa Narod odlučuje poslala je 19. listopada dopis Ministarstvu uprave u  u kojemu je zatražila Ministarstvo da jasno navede po kojim je osnovama više od 30.000 potpisa  za oba referendumska pitanja proglašeno nevažećima.

Osim što je većina od osnova za diskvalifikaciju potpisa proizvoljna te nije utemeljena u Zakonu o referendumu, Kuščevićevo povjerenstvo je te osnove navelo skupno za svih 30.000 navodno nevažećih potpisa – “pogrešno osobno ime, nečitki podaci, neispravan OIB, prekriženi podaci, nisu svi poodaci uneseni, ispravljani i nadopunjeni podaci, uneseni podaci koji nisu propisani”.

> Narod odlučuje traži od Kuščevića kategorizaciju 30.000 potpisa koje nije priznao i zasebno Izvješće

U svom odgovoru koje je pristiglo tek 1. studenog, nakon gotovo dva tjedna, Ministarstvo uprave tvrdi kako više od 30 000 potpisa za oba referendumska pitanja nisu razdvojili po pojedinačnim kategorijama jer bi tako stvaran zbroj neispravnih potpisa bio veći, s obzirom da su neki potpisi navodno neispravni prema više navedenih osnova.

Konkretno, Ministarstvo je u odgovoru navelo sljedeće: “ističe se da su nevažeći potpisi grupirani na način objavljen u Izvješću jer kad bi se prikazivali po pojedinim razlozima zbroj bi bio puno veći od stvarnog. Naime, jedan potpis može biti neispravan iz više različitih razloga. Primjerice, osoba je upisala samo jedno od dva prezimena, u OIB-u joj nedostaje jedna znamenka i zaboravila se potpisati. Takav bi potpis bio na tri kontrolne liste. Stoga su nakon uvida Povjerenstva u kontrolne liste i naknadnog uvažavanja pojedinih potpisa uvidom u registre i potpisne liste, kontrolne liste objedinjene na način naveden u Izvješću jer je to bio jedini način da broj nevažećih potpisa odgovara stvarnom broju i bude točan”.

Činjenica je kako postoji teoretska mogućnost da neki potpis bude nevažeći prema više kategorija, npr. pogrešan OIB i nedostaje potpis, ali u potpunosti je nemoguće da svih 30 000 potpisa bude nevažeće prema više kategorija. Takvih potpisa koji su nevažeći prema više kategorija zasigurno je mnogo manje od 30000. Kuščevićevo Povjerenstvo i operateri APIS-a mogli su vrlo lako utvrditi točan broj – koliko je zaista potpisa, od njih više od 30 000, neispravno po više kategorija, a sve druge potpise jasno kategorizirati prema osnovama nevaljanosti kojima pripadaju.

Iz gore navedenog proizlazi kako je tvrdnja Ministarstva kako je objedinjavanje više od 30 000 navodno nevažećih potpisa u istu, nedefiniranu skupinu “jer je to bio jedini način da broj nevažećih potpisa odgovara stvarnom broju i bude točan” krajnje manipulativna te potvrđuje kako Kuščevićevo Povjerenstvo i Ministarstvo uprave namjerno krivo i manipulativno izvještavaju javnost glede provjere broja i vjerodostojnosti potpisa prikupljenih za raspisivanje referenduma o promjeni izbornog sustava.

Nadalje, razvidno je kako se kriterij koji se primjenjuje na više od 30 000 nekategoriziranih potpisa očito nije primjenjivao na ostalih 10000 navodno nevažećih potpisa koji su razvrstani po pojedinačnim kategorijama: na primjer, u pojedinačnim kategorijama “duplih” i “OIB ne postoji”, postoji mogućnost da je neki potpisnik duplo upisao nepostojeći OIB, ali su ti potpisi ipak upisani kao zasebna kategorija.

Može se također postaviti pitanje – kako su ocjenjivane situacije u kojima je potpisnik, na primjer, upisao pogrešan OIB pa naknadno u drugoj knjizi točan? Je li Kuščevićevo Povjerenstvo te potpise ocijenilo kao duple?

Sve navedeno dodatno potvrđuje manipulativnost djelovanja Ministarstva uprave i Kuščevićevog Povjerenstva u postupku provjere broja i vjerodostojnosti potpisa te opravdava nepovjerenje javnosti. Upravo zbog netransparentnosti cijelog postupka provjere broja i vjerodostojnosti potpisa te širokog prostor manipulacije koji proizlazi iz manjkavog izvješća, nužno je omogućiti neovisnu reviziju provjere potpisa.