Cijene nekretnina rastu, rastu i plaće, poslodavci radnike traže svijećom, investicije rastu, a svjetski ekonomisti najavljuju novi ciklus krize. Zvuči kao paradoks, ali rani znakovi s tržišta pokazuju da je vrijeme brzog rasta lagano iza nas, a onima koji i dalje vjeruju u ekspanziju gospodarstva dovoljno je reći da je ekonomija bila najbrža netom prije sloma u 2008. godini.
Kriza pred nama ne bi trebala biti ni približno intenzivna kao netom spomenuta svjetska financijska kriza, ali dovoljno će usporiti razvoj da bi je države poput Hrvatske itekako osjetile, piše Večernji list.
Pad industrije i rast kredita
Da se iza brda valja nevolja za Hrvatsku pokazuju i nedavne korekcije rasta Međunarodnog monetarnog fonda, ali i Europske komisije. Nijedna od te dvije institucije ne očekuje puno od njemačkog i talijanskog gospodarstva, naših najvećih trgovinskih partnera. Usporavanje industrije u Njemačkoj i recesija u Italiji mogli bi snažno pogoditi izvoznike u Hrvatskoj, ali poremećaj bi se mogao osjetiti i u turizmu. Ako Talijani i Nijemci primijete pad standarda, mogli bi izabrati jeftinije turističke destinacije poput Turske što bi se moglo negativno odraziti na granu koja Hrvatskoj donosi više od 17 posto gospodarskih aktivnosti. Iako se Hrvatskoj i dalje prognozira rast od 2,7 posto u tekućoj godini, čak i Ekonomski institut Zagreb upozorava da se treba računati na kontrakciju. Uvjereni su da se ona dogodila već u prošloj godini pa su tako objavili da je u cijeloj 2018. BDP rastao svega 2,3 posto.
Ekonomski institut upozorava na rapidni pad industrijske proizvodnje od čak 6,7 posto u prosincu te ističe da je CEIZ indeks u prosincu 2018. pao na najnižu razinu od kolovoza 2014. godine, a riječ je o indeksu koji pokazuje poslovne prilike. Gospodarstvo vuku privatna potrošnja i već spomenuti turizam. Građani su se lani gotovinskim kreditima zadužili rekordnih 5,4 milijarde kuna. Turizam će u idućoj sezoni biti pod pritiskom konkurencije i pada standarda na nekim od emitivnih tržišta. Hrvatska nije iskoristila dvije faze rasta da znatno poveća standard svojih građana ni da promijeni strukturu svojeg gospodarstva, a jedva se oporavila od udara krize. Sada ponovno krizu dočekujemo nespremni uz činjenicu da su porezi već podignuti, a javni dug na znatno višoj razini nego 2008. godine kada je zauzimao tek 40 posto BDP-a.
Alarmi za krizu na tržištu duga
Kriza bi i ovog puta mogla doći iz Europske unije, a ne toliko iz SAD-a mada i na tom tržištu analitičari upozoravaju na pregrijavanje ekonomije. McKinsey, vodeća svjetska konzultantska kuća, ističe obnovljenu zabrinutost zbog mogućnosti novog ciklusa recesije pa podsjeća na rad svojeg analitičara Tima Kollera koji tvrdi da se najava krize puno bolje iščitava na tržištu duga nego iz kretanja cijena dionica i roba. Upozorava da je kriza blizu u onom trenutku kada popuste kriteriji za zaduživanje građana, odnosno kada sve širi krug ljudi može podići kredit bez jasnih kolaterala, ali i onda kada padne likvidnost na tržištu duga, odnosno kada se dugom teško trguje. Unatoč dizanju kriterija i većoj zaštiti financijske industrije dug u bilancama raste.
Od krize do danas stvorene su 72 tisuće milijardi novog duga, a samo su države povećale javni dug za dodatnih 60 tisuća milijardi dolara. S obzirom na niske kamatne stope na tržištu obveznica kriza i visok interes ulagača, do problema s likvidnošću još nije došlo, ali činjenica da Italija tone u recesiju, a “bilda” svoj javni dug koji je premašio 130 posto BDP-a upozorenje je koje se ne može ignorirati i koje bi se moglo pokazati kao mnogo veći problem od Grčke. Naime, Grčka je u najvećoj dužničkoj krizi imala javni dug od oko 400 milijardi eura, dok je dug Italije u ovom trenutku premašio 2000 milijardi eura.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
